Zagreb, (IKA) – U predvorju Nacionalne i sveučilište knjižnice u Zagrebu u ponedjeljak 6. studenoga otvorena je izložba u povodu 400. obljetnice smrti Fausta Vrančića (1551.-1617.), hrvatskoga polihistora, jezikoslovca, izumitelja, diplomata, inženjera, svećenika i biskupa „Renesansni Faustus Verantius” autorice Nele Marasović. Izložba je otvorena u Mjesecu hrvatske knjige koji je ove godine posvećen enciklopedistici. Riječ pozdrava uime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uputila je glavna ravnateljica dr. Tatijana Petrić koja je istaknula suvremenost Fausta Vrančića i Nacionalne i sveučilišne knjižnice jer su u desetak godina zajedno djelovali tj. preklapaju se posljednje godine Vrančićeva života i početak javnog djelovanja knjižnice.
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić podsjetio je kako je Vrančić bio jedan od najvećih Hrvata u povijesti, velika ličnost, renesansni čovjek, osoba ispred svog vremena koji je zadužio ne samo hrvatsku znanost i kulturu, nego i europsku i svjetsku. „Svojim radom spojio je humanističke i tehničke znanosti i po tome je aktualan i danas”, rekao je. Akademik Kusić posebno je istaknuo Vrančićevo djelo „Machinae novae” u kojem je objavio poznati crtež padobrana i niz drugih izuma te podsjetio da je bio i autor prvoga hrvatskog rječnika s 3500 riječi, Rječnika pet najuglednijih europskih jezika. Okupljenima su se obratili i zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Lidija Kralj, prof., državni tajnik u Ministarstvu kulture dr. Ivica Poljičak i savjetnica Predsjednice Republike za društvene djelatnosti i mlade mr. Renata Margaretić Urlić. O izložbi i važnosti Fausta Vrančića govorila je znanstvena suradnica na Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU dr. Marijana Borić, a potom je izložbu otvorio potomak obitelji Fausta Vrančića Vedran Jukić Draganić Vrančić.
Izložba „Renesansni Faustus Verantius” može se razgledati do 25. studenoga, a sadrži 12 velikih panoa s fotografijama Vrančićevih knjiga, pisama, izuma, gradova i karata zemalja u kojima je djelovao tijekom svog života. Temelj izložbe su preslike naslovnica najvrjednijih Vrančićevih djela koja u svojem fondu čuva Zbirka rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Dio izložbe posvećene Faustu Vrančiću čini i virtualni kutak, čiji koncept potpisuje dr. Sofija Klarin Zadravec, a dizajn i izradu mrežne stranice Filip Lončar i Branimir Matijačić. Sastoji se od virtualne izložbe, edukativne slagalice, a u okviru virtualnog koncepta predstavljene su i nove naprave Fausta Vrančića iz djela „Machinae novae” s hrvatskim prijevodom teksta”Tumačenje strojeva koje smo izumili” dr. Vladimira Muljevića.
Na otvorenju izložbe posjetitelji su imali prilike vidjeti i izložbu Zdenke Bilušić „Homines volantes” koja se sastoji od 18 lutaka padobranca načinjenih od rashodovanih knjiga iz šibenske Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić”. Tijekom prigodnog programa nazočne je u doba prelaska iz 16. u 17. stoljeće skladbama na lutnji uveo umjetnik Edin Karamazov.