Zagreb, (IKA) – Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin predvodio je u ponedjeljak 30. listopada euharistijsko slavlje u zagrebačkoj prvostolnici. Koncelebrirali su hrvatski biskupi predvođeni zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem i predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, kao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giuseppe Pinto, tajnik nuncijature mons. mons. Janusz Stanislaw Blachowiak i generalni tajnik HBK dr. Petar Palić, te više od stotinu svećenika.
Na misi se okupio velik broj vjernika, kao i predstavnici kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica, predstavnici drugih vjeroispovijesti, te predstavnici državnih i građanskih vlasti i članovi Diplomatskog zbora akreditiranog u Hrvatskoj, kao i hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Neven Peličarić.
Sve je pozdravio domaćin kardinal Bozanić, istaknuvši zahvalnost Papinu državnom tajniku za taj pohod i „zajedništvo što nam ga je ovime iskazao”. Kardinal Parolin sada u našoj sredini na najviši način predstavlja Svetog Oca i Apostolsku Stolicu. U njemu prepoznajemo posebnu blizinu pape Franje, jer on je prvi suradnik Vrhovnog svećenika u brizi za sve Crkve”, istaknuo je kardinal Bozanić i zamolio kardinala Parolina da „Svetom Ocu posvjedoči našu vjerničku odanost, crkveno zajedništvo i ljubav u kojoj molitvom pratimo Papin neumorni apostolski rad u naviještanju radosti Evanđelja”.
Ukazujući na blizinu Stepinčeva groba, kardinal Bozanić rekao je kako „rijeke hodočasnika iz domovine i svijeta tijekom cijele godine ovdje svjedoče vjerničku zahvalu, molitvu i utjehu kojom može tješiti samo Bog. Pokraj njegova groba molili su sveti papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI.” Kao uspomenu na ovo slavlje i pohod, kardinal Bozanić je kardinalu Parolinu darovao bistu blaženog Alojzija Stepinca.
Na početku homilije kardinal Parolin je rekao da je za njega „poseban dar biti na svetome mjestu koje čuva ne samo grob blaženoga Alojzija Stepinca, nego i živi spomen njegova svjedočanstva vjere, njegova služenja istini, njegova sebedarja sve do mučeništva za evanđelje i za Crkvu. Zajedno s blaženim Alojzijem ovdje častimo i spomen na njegove časne nasljednike, čiji zemni ostaci počivaju u ovoj katedrali, slugu Božjega kardinala Franju Kuharića i zaslužnoga kardinala Franju Šepera, nekoć pročelnika Kongregacije za nauk vjere”. Pozdravljajući okupljene biskupe, rekao je: „Neka ovo slavlje bude i trenutak zahvale Bogu za plodove vašega apostolskog rada. Svima vama, zajedno s nositeljima građanskih vlasti i dragim vjernicima ove Crkve, čast mi je i radost donijeti srdačne pozdrave i apostolski blagoslov pape Franje”.
Primjećujući veliki broj mladih, kardinal Parolin naglasio je kako je to ohrabrujuće, te dodao: „Želio bih zahvaliti Gospodinu i moliti ga da svatko od vas može u Njemu pronaći smisao dostojnoga i ispunjenoga postojanja. U vama, mladi, Crkva u Hrvatskoj ima vrijednu baštinu, koja zahtijeva da se njome dobro upravlja. Vi ste i nositelji očekivanja ovoga naroda kao i težnja koje u njemu trebaju zaživjeti”. Podsjećajući kako je papa Franjo sljedeću Opću sinodu biskupa posvetio mladima, naglasio je: „Sveopća Crkva, izražavajući svoju pastoralnu brižnost za vas mlade, od svojih pastira traži da vam budu blizu i da zajedno s vama kroče putom istine i slobode, dovodeći vas Kristu”. Ističući kako na tom putu ne nedostaju primjeri za nasljedovanje, ukazao je Marka Marulića i na njegovo djelo trajno aktualnoga sadržaja „De institutione bene vivendi per exempla sanctorum” (Pouke za čestit život prema primjerima svetaca). „To je djelo doživjelo razna izdanja i prijevode na tadašnje europske jezike, a sveti Ignacije Loyolski uvrstio ga je u štivo namijenjeno članovima Družbe Isusove u nastajanju”.
Danas, i u zemljama u kojima je ukorijenjena vjera, rašireno je mnijenje o važnoj promjeni odnosa mladih i religioznosti. Pod udarcima sekularizma u novim naraštajima sve više jača smještanje vjere u privatno područje, bez ikakva odražaja na društveni život ili pak stav da je vjera nasljeđe prošlosti koje ne priliči suvremenosti. Pred tom pojavom svaki istinski vjernik ima odgovornost u poslanju reevangelizacije, koja prije svega zahtijeva dosljednost življenja radi naviještanja vjerodostojnim govorom ljepote vjere u Isusa Krista, upozorio je propovjednik.
U nastavku homilije kardinal Parolin osvrnuo se na misno evanđelje, te je posvijestio, kako je „snaga koju Isus pruža bolesnoj ženi, snaga koja očovječuje i liječi, iznimna. Isus preuzima inicijativu i ne zaustavlja se na pukoj sućuti ili na riječima jeftine utjehe. On, umjesto toga, uspostavlja kontakt, ulazi u odnos s njezinim siromaštvom: vidi ju i poziva, a između gledanja i pozivanja nalazi se prostor njegova milosrđa. Polaže na nju ruke i oslobađa ju. Tu se radi o postupnome približavanju osobi; o rastu razumijevanja, ljubavi, želje za spasenjem koje je oslobođenje”. Stoga, nastavio je, „ako želi ostati vjerodostojnom, upravo se tako treba moći konkretizirati očitovanje naše kršćanske ljubavi: u prisutnosti koja voli i očovječuje te obvezuje brinuti se za bližnjega kao za sebe samoga”. U tom je kontekstu podsjetio na poveznicu s kršćanskom dimenzijom solidarnosti, jer ona za vjernika „nije samo dodatna mogućnost, kao neka vrijednost dana na izbor, nego za vjernika predstavlja izričitu Božju volju”.
Sljedeći Papinu želju za „Crkvom koja izlazi”, naše su mjesne Crkve pozvane biti blizu svakomu, zahvatiti svaki oblik periferija, gradeći na čežnji za Bogom koji nas u svojoj neiscrpnoj dobroti i milosrđu prvi zahvaća i čini nas Crkvom, naglasio je, te podsjetio kako je povijest kršćanstva puna dobrih samarijanaca, ali blizina potrebitima nije uvijek u središtu života vjernika. Možda je najveći grijeh u odnosu prema siromašnima ravnodušnost, pretvarati se da ih se ne primjećuje, prolaziti pokraj, vidjeti i zaobići (usp. Lk 10,31), rekao je kardinal Parolin, te nastavio kako „nipošto nije slučajno da je papa Franjo, ubrzo nakon završetka Jubileja milosrđa, ustanovio Svjetski dan siromaha. On će prvi put biti proslavljen 19. studenoga ove godine. Ljubav prema potrebitima jedno je od najizraženijih obilježja katoličke svetosti. Za neke je ona, kao na primjer za svetoga Vinka Paulskoga ili za svetu Tereziju iz Kolkate, postala i put prema svetosti”.
Dragi prijatelji, neka nam Duh Sveti podari ljubav prema siromašnima i posljednjima te nas jednom pridruži broju onih siromašnih i poniznih koji se uzdaju samo u Gospodina. Povjeravam sve vas i Crkvu u Hrvatskoj moćnomu zagovoru Blažene Djevice Marije, ponizne Službenice Gospodnje, Navjestiteljice velikih Božjih djela u njezinu životu, kako bi svi ljudi imali život u izobilju, riječi su kojima je kardinal Parolin zaključio homiliju.
Prije blagoslova, kardinal Parolin okupljenim vjernicima još je jednom potvrdio radost radi ovoga slavlja i zajedničke molitve. „Dirnula me brojnost biskupa i svećenika i zajednice koja je tako brojna i tako pozorna. Kao i zbor koji nam je pomogao da zajedno slavimo Gospodina. Hvala svima i hvala od srca. Sada kad se malo bolje poznajemo, želim da budemo u molitvi jedni s drugima. Ja ću moliti za svakoga od vas, za vaše obitelji. A vi se spomenite i mene. Molit ću za Hrvatsku, a vi u svoje molitve uključite i moju službu i papu Franju”.
Nakon blagoslova, kardinal Parolin se u pratnji kardinala Bozanića i nadbiskupa Puljića uputio na grob bl. Alojzija Stepinca, gdje se duže zadržao u molitvi.