Otok, (IKA/TU) – U gradskoj vijećnici Grada Otoka predstavljen je 27. listopada Zbornik znanstvenog skupa o vlč. Josipu Lovretiću, održanog u studenome 2015. godine pod nazivom „Josip Lovretić (1865. – 1948.), jedno stoljeće poslije”, a u povodu 150. obljetnice njegova rođenja.
U organizaciji znanstvenog skupa i izdanju Zbornika sudjelovali su: Grad Otok, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Vukovar, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Centar za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vinkovci te Gradski muzej Vinkovci. Urednici Zbornika su: mr. Luka Marijanović, dr. Anica Bilić, znanstvena savjetnica, dr. Sandra Cvikić, mr. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica te dr. Dražen Živić, znanstveni savjetnik.
Uz brojne mještane Otoka predstavljanju su nazočili predstavnici gradske i županijske uprave. Uime Grada Otoka nazočne je pozdravio tajnik Grada Mirko Martinović i upoznao ih sa svojim proučavanjima djela Josipa Lovretića. Pozdrave nadbiskupa dr. Đure Hranića i njegovo žaljenje što ne može nazočiti ovom događaju prenio je mons. Luka Marijanović, jedan od urednika Zbornika.
Predstavljanje je počelo prikazivanjem dokumentarnog filma „Josip Lovretić (1865. – 1948.), jedno stoljeće poslije” u produkciji HRT-a. U filmu o Lovretićevu životu i djelu govore znanstvenici, predstavnici udruga koje svojim radom njeguju djelo Josipa Lovretića (Udruga „Pisanac” i KUD „J. Lovretić”) te članovi njegove rodbine (obitelj Štivičević).
Kako je cilj Znanstvenog skupa 2015. bio proučavanje života i djela vlč. Josipa Lovretića, te vrednovanje njegove etnografske i književne ostavštine, ova visoka obljetnica njegova rođenja bila je dobro odabrano vrijeme za ovakvo događanje.
Zbornik sadrži jedanaest znanstvenih članaka iz različitih znanstvenih područja: etnologije, antropologije, crkvene i književne povijesti, jezikoslovlja, dijalektologije, književne znanosti, demografije i kulturologije. Svaki od urednika je predstavio Zbornik sa svojega znanstvenog aspekta, a bilo je riječi i o autorima članaka koji nisu mogli nazočiti skupu.
Mons. Marijanović govorio je o članku „Impresije Josipa Lovretića s kanonskog pohoda 1899. – 1902. godine”. Analizira Lovretićeve zapise s tog kanonskog pohoda na kojemu je on bio u pratnji biskupa Anđelka Voršaka pri njegovom kanonskom pohodu po župama Đakovačke i Srijemske biskupije.
Anica Bilić osvrnula se na književne i jezične osobine Lovretićeva djela i posebno istaknula jezičnu stranu, jer „jezik je ono što čovjek uvijek nosi sa sobom”, istaknula je dr. Bilić. Ljubica Gligorević govorila je o odnosu tradicijskoga, Lovretićeva Otoka i današnjeg Otoka, zahvaćenog modernim i globalizacijskim procesima, a Dražen Živić o demografskoj slici Slavonije, što uključuje i Otok, što je potkrijepio kraćim odlomkom iz Lovretićeve monografije „Otok”, koja potvrđuje da negativna demografska slika Slavonije nije „od jučer”.
Zaključak skupa je da vlč. Josipa Lovretića možemo svrstati u red istaknutih i znamenitih hrvatskih kulturnih djelatnika jer je svojim djelima unaprijedio i trajno zadužio hrvatsku kulturu 20. stoljeća.