Šibenik, (IKA) – U gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku 20. i 21. listopada održan je IV. međunarodni znanstveni skup „Franjevački velikani”, ove godine o sv. Nikoli Taveliću. Skup su organizirali Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studium Biblicum franciscanum – custodia di Terra Santa, Grad Šibenik, Šibenska biskupija, samostan sv. Frane u Šibeniku, Hrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda. Okupljene je pozdravio fra Ivan Bradarić, gvardijan šibenskog samostana sv. Frane i rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića.
Šibenski biskup Tomislav Rogić u pozdravu je istaknuo kako sudionici imaju privilegiju hraniti se na baštini sveca koji je niknuo iz našeg područja i kako će otkrivanje njegova djelovanja i konteksta u kojem je živio ojačati njihovu vjeru. Poželio je da primjer vjere sv. Nikole i danas krijepi vjernike u ovim novim okolnostima i pouči ih kako danas svjedočili vjeru u Isusa Krista.
Uime Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu obratio se prof. dr. Ivan Karlić, pročelnik katedre za dogmatsku teologiju. Pozdravio je okupljene uime dekana Marija Cifraka i primijetio kako se znanstveni skup „Franjevački velikani” prvi puta odvija izvan Zagreba i prvi puta se govori o hrvatskom velikanu. Podijelio je duboko uvjerenje da će proučavanja okupljenih znanstvenika uistinu pridonijeti boljem prisjećanju na prvoga hrvatskog službeno kanoniziranog sveca kako „bismo oživjeli ono slavlje oko kanonizacije koje se događalo sedamdesetih godina 20. st.”
Provincijal fra Josip Blažević pozdravio je sudionike uime Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca istaknuvši kako je sv. Nikola nastavio niz kršćanskih misionara mučenika kojima je smrt sestra koja zatvara vrata ovozemnosti, a otvara salone vječnosti.
Predsjednik organizacijskog odbora simpozija dr. Danijel Patafta obratio je okupljenima uime Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, istaknuvši da kao svetac Katoličke Crkve sv. Nikola nadilazi granice hrvatskog naroda i povezuje nas sa zapadnom uljudbom kojoj se vraćamo. Sv. Nikola nam pokazuje ideal ranog kršćanstva da se kroz svetu smrt ide Kristu i koji možemo pokazati zapadnom svijetu u ovo vrijeme postmoderne i rastakanja ideala.
Izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i ravnatelj Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama Vlade RH Šime Jerčić pozdravio je sve okupljene i posebno članove samostana sv. Frane. Jedan od domaćina simpozija jest i grad Šibenik u čije je ime govorio gradonačelnik dr. Željko Burić. Sudionicima je posvijestio kako su došli rasvijetliti jedan dio povijesti najstarijega hrvatskog grada u kojem se nalazi i nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića. Grad Šibenik u vrijeme sv. Nikole bilježi svoje najsvjetlije trenutke jer iz „castruma” postaje „civitas” proglašenjem biskupije i komunalnog statuta grada. Zahvalio je gvardijanu fra Ivanu Bradariću i samostanu sv. Frane koji svojim zalaganjem potiču na otkriće ovog sveca.
Pročitano je pismo pozdrava koje je uputio kardinal Josip Bozanić nadbiskup metropolit zagrebački, koji je izrazio radost što će se simpozij održava u Šibeniku, gdje se sam sv. Nikola rodio, stekao temelje vjere u Isusa Krista i prigrlio Pravilo sv. Franje. U pismo je poručio: „Sveti Nikola Tavelić jedan je od likova naše teške, ali i slavne povijesti u kojoj je hrvatski narod, čuvajući vjeru, rađao svece i mučenike. Brojni su franjevci, posebno u Bosni, od davnina imali važnu ulogu u hrvatskom vjerskom i nacionalnom biću, ne samo u vrijeme turskih zuluma nego i kasnijih tlačiteljskih ideologija”, a na kraju pisma zazvao je i Božji blagoslov.
U radnom dijelu skupa prvi dio znanstvenih izlaganja obuhvatio je prostor i vrijeme u kojem je živio sv. Nikola Tavelić.
Dr. Patafta sa zagrebačkoga KBF-a govorio je o događajima na općoj razini svijeta i Crkve koji su se odražavali i na franjevački red i naš narod. Posebno je istaknuo postojanje franjevačke struje koja je nastojala revnije živjeti pravilo sv. Franje a s vremenom se razvila u opservantsku struju unutar franjevačkog reda. Bio je to pokret koji je težio otkrivanju franjevačkog identiteta, a javio se u vrijeme i nakon avinjonskog sužanjstva Pape i zapadnog crkvenog raskola.
U „Kraljevina Hrvatska i Dalmacija u XIV. stoljeću” doc. dr. Ivan Majnarić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu govorio je o sukobima hrvatskog plemstva i kralja Ludovika koji su obilježili 14. st. te rastu vlasti bosanskog kralja Tvrtka Kotromanića. Istaknuo je kako je historiografski sigurno dokazana prenaglašena interpretacija značenja hereze krstjanskih bogumila koja je nastala nesporazumom u prevođenju izvještaja na rimskog dvoru.
Mr. Sanja Miljan sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti govorila je o franjevcima u Šibeniku od kraja 13. st. do početka 15. st. Svoj prvi samostan franjevci su osnovali već oko 1221. g., a prvi šibenski biskup postao je gvardijan Martin iz Raba. O znanstvenom i kulturnom doprinosu franjevaca govori bogata knjižnica koja posjeduje više od 150 kodeksa raznih znanstvenih sadržaja. Proučavajući razne legate koji su franjevci primali autorica pretpostavlja da se u dokumentima iz 1404. i 1405. spominje i Ivan Tavelić, rođen brat sv. Nikole.
Međunarodni karakter simpoziju dala su dvojica franjevaca znanstvenika s papinskog franjevačkog biblijskog studija u Svetoj zemlji. Dr. Narcyz Stanislaw Klimas izlagao je o povijesnim okolnostima u Svetoj zemlji u vrijeme sv. Nikole Tavelića kada su Jeruzalemom vladali marmelučki sultani, a Kustodija Svete zemlje nalazila se u mnogim poteškoćama. Dr. Eugenio Alliata prikazao je pak arheološka saznanja o samostanu na brdu Sion, temeljeći istraživanja na slikovnim prikazima Jeruzalema.
U popodnevnom dijelu simpozija prikazana su znanstvena istraživanja o franjevcima i teologiji mučeništva. U izlaganju „Svetopisamsko promišljanje o mučeništvu” doc. dr. Darko Tepert s Teologije u Rijeci dao je analizu određenih biblijskih tekstova koji ljudsku požrtvovnost povezuju s obrednim pojmom žrtve. U tom pogledu izložio je tumačenje dijela četvrte pjesme o Sluzi patniku kod Deuteroizaije te dva prikaza mučeništva u knjizi o Makabejcima. Naveo je i kako se u Novom zavjetu javlja žrtveno poimanje smrti u Isusovu pozivu apostolima da ga nasljeduju do smrti u muci. Na temelju tih biblijskih spisa za kršćane je trpljenje postalo znak sjedinjenja s Kristom te žrtva za pomirenje i zalog za budući vječni život, zaključio je dr. Tepert.
U izlaganju „Mučeništvo kao zahtjev Kristom preobražene egzistencije” doc. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač sa zagrebačkoga KBF-a objasnila je kako je Isusov život radikalno i dosljedno nasljedovanje Očeva poslanja, gdje ono radikalno ne označava ništa ekstremistički već opisuje onoga koji cijeli život živi iz temelja svojega vlastitog uvjerenja. Isusova dosljednost u životu dovela ga je do toga da je slobodno prihvatio mučeničku smrt. Stoga mučenik nije fanatik koji ne voli život već vjernik koji slijedi Isusa unatoč protivljenju okoline pa čak i pod cijenu smrti, objasnila je dr. Kovač.
Mr. Tomislav Smiljanić s Filozofsko-teološkog Instituta Družbe Isusove u Zagrebu dao je analizu teološko-moralnih implikacija mučeništva u svjetlu kristocentričnog ustrojstva kršćanske vjere. Istaknuo je kako je u zapadnoeuropskoj civilizaciji slika Boga više obilježena filozofijom i metafizičkim izrazima nego biblijskim iskustvom. I zato smatra da u takvom pogledu na Boga nije bilo puno mjesta za pojam milosrđa. Tek se nakon II. vatikanskog sabora u teologiju vraća biblijski govor o Bogu. I u tom biblijskom govoru otkriva nam se pojam vjere kao prihvaćanje i nasljedovanje Isusovih riječi i djela sve do nijekanja samog sebe, ako je potrebno i do mučeničke smrti.
U posljednjem izlaganju prvoga dana prof. dr. Marinko Pejić s Franjevačke teologije u Sarajevu govorio je o franjevcu Anđelu Klarenskom iz 14. st. koji je u svojem životnom i duhovnom iskustvu došao u kontakt s istočnom monaškom tradicijom koja je bila nadahnuta patrističkom teologijom. Dr. Pejić objasnio je kako se Anđeo Klarenski za vrijeme svojega boravka na Istoku u Maloj Armeniji na Ciliciji oduševio duhovnom slobodom monaha koji su u jednom samostanu mogli živjeti različite oblike redovništva poput cenobitskog života u većoj zajednici ili povučenijeg života u manjoj grupi pa sve do pustinjačkog oblika života. Ostaje nam za istraživati koliko je Anđeo Klarenski uspio napraviti sintezu između franjevačke i istočno-kršćanske duhovnosti, zaključio je predavač.
Po završetku radnog dijela simpozija sudionici su se okupili u hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića na svečanoj misi koju je u sklopu Velike devetnice predvodio biskup Rogić.
Drugoga dana u središtu je bila tema „Od beatifikacije do kanonizacije”. O povijesnim činjenicama grada Šibenika iz doba sv. Nikole govorio je doc. dr. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Najbolji izvori o povijesti Šibenika u 14. st. su Statut grada koji je u svojem prvom izdanju mogao nastati već krajem 13. st. i zbirke notarski spisa od Slavogosta i Zilie. U notarskim spisima na više se mjesta spominje prezime Tavelić što nam potvrđuje povijesnost svečeve obitelji, primijetio je dr. Galović.
Fra Ljudevit Maračić, franjevac konventualac iz Zagreba, dao je analizu izvješća o mučeništvu sv. Nikole koja se nalazi u arhivu samostana sv. Frane, uspoređujući ga s izvješćem koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Istaknuo je kako se u svojem radu ponajviše oslanjao na zapise fra Bernardina Polonija koji je svoj znanstveni rad ostavio u rukopisu 1947. godine.
Franjevac konventualac iz Šibenika Augustin Kordić otkrio je veliko zanimanje za tada još blaženog Nikolu Tavelića u velikom broju članaka o njemu koji su objavljeni u knjigama i časopisima između dva svjetska rata. Posebno je tekstom i slikama popraćeno veliko nacionalno hodočašće u Svetu zemlju koje je predvodio bl. Alojzije Stepinac godine 1937.
O ulozi biskupa Antuna Josipa Fosca u procesu beatifikacije sv. Nikole Tavelića govorio je mr. Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Prikazao je relevantne činjenice koje upućuju na to da je biskup Fosco zatražio istraživanje mučeništva i štovanja sv. Nikole te na temelju prikupljenih podataka 1880. osnovao biskupijski odbor koji je proveo kauzu na biskupijskoj razini u Šibeniku i potom je rezultate uputio na Vatikan.
Mnoge manje poznate pojedinosti vezane za kanonizaciju bl. Nikole Tavelića iznio je fra Hrvatin Gabrijel Juričić, franjevac opservant iz Sinja. Nabrojao je mnoge časopise o štovanju sv. Nikole koji su izlazili u domovini i emigraciji, te je ponešto rekao i o izradi medalje u čast sveca koja je predana papi Pavlu VI., zatim o monografiji i dokumentarnom filmu koji su dokumentirali svečanost kanonizacije u Rimu i proslavu u Šibeniku. Fra Gabrijel zaključio je da „štovanje sv. Nikole nije zamrlo među nama Hrvatima jer postoje crkve njemu u čast od Australije do Amerike, već je evo na nama da učinimo sada koliko je do nas da se štovanje nastavi širiti”.
Teološku analizu govora pape Pavla VI. prigodom proglašenja svetim Nikole Tavelića i drugova dali su su prof. dr. Ivan Karlić sa zagrebačkoga KBF-a i suradnik fra Milan Gelo, franjevac konventualac iz Vinkovaca. Primijetili su kako je svojevoljnost prihvaćanja mučeništva temeljno pitanje cijelog Papina govora. Svojevoljnost nas upućuje na pravu volju i ispravni razlog prihvaćanja mučeništva a to oboje primjećuje i sam papa Pavao VI. u svojem govoru.
Glavna urednica Informativne katoličke agencije i predavačica na Hrvatskim studijima dr. Suzana Peran analizirala je medijske odjeke kanonizacije sv. Nikole. Od katoličkih tiskovina kanonizaciju su detaljno pratili tjednik AKSA – Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti, Glas Koncila, te mjesečnici Veritas i Kana, a ponešto su šturo objavili i građanski mediji. Posebno je istaknula važnost objavljenih govora predstavnika Islamske zajednice na kanonizaciji u Rimu i predstavnika episkopa Srpske pravoslavne Crkve u Šibeniku, što je pokazalo ekumensku i međureligijsku dimenziju toga događaja.
Završnu riječ sudionicima uputio je dr. Ivan Karlić, najavljujući tiskanje zbornika sa znanstvenim radovima predstavljenim na simpoziju i predstavljajući temu sljedećeg simpozija a to će biti veliki franjevački svetac i teolog sv. Bonaventura.