Šibenik, (IKA) – Drugog dana četvrtog međunarodnog znanstvenog skupa „Franjevački velikani” o sv. Nikoli Taveliću protekao je pod radnom temom „Od beatifikacije do kanonizacije”.
O povijesnim činjenicama grada Šibenika iz vremena sv. Nikole govorio je doc. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Najbolji izvori o povijesti Šibenika u 14. st. su Statut grada koji je u svojem prvom izdanju mogao nastati već krajem 13. st. i zbirke notarski spisa od Slavogosta i Zilie, ustvrdio je predavač. U notarskim spisima se na više mjesta spominje prezime Tavelić što nam potvrđuje povijesnost svečeve obitelji, primijetio je dr. Galović.
Fra Ljudevit Maračić franjevac konventualac iz Zagreba prikazao je analizu izvješća o mučeništvu sv. Nikole koje se nalazi u arhivu samostana sv. Frane uspoređujući ga s onim izvješćem koje se nalazi u Vatikanskom arhivu. Istaknuo je kako se u svojem radu ponajviše oslanjao na zapise fra Bernardina Polonija koji je svoj znanstveni rad ostavio u rukopisu 1947. godine.
Slijedeći predavač fra Augustin Kordić, franjevac konventualac iz Šibenika otkrio je veliko zanimanje za tada još blaženog Nikolu Tavelića u velikom broju članaka o njemu koji su objavljeni u knjigama i časopisima između dva svjetska rata. Posebno je tekstom i slikama popraćeno veliko nacionalno hodočašće u Svetu Zemlju koje je predvodio bl. Alojzije kard. Stepinac 1937. godine.
O ulozi biskupa Antuna Josipa Fosca u procesu beatifikacije sv. Nikole Tavelića govorio je mr. sc. Ivan Armanda iz Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu. Autor je prikazao relevantne činjenice koje upućuju na to da je biskup Fosco zatražio istraživanje mučeništva i štovanja sv. Nikole te na temelju prikupljenih podataka 1880. osnovao biskupijski odbor koji je proveo kauzu na biskupijskoj razini u Šibeniku i potom je rezultate uputio na Vatikan, zaključio je mr. sc. Armanda.
Mnoge manje poznate pojedinosti vezane za kanonizaciju bl. Nikole Tavelića u svojem izlaganju iznio je fra Hrvatin Gabrijel Juričić, franjevac opservant iz Sinja. Nabrojao je mnoge časopise o štovanju sv. Nikole koji su izlazili u domovini i emigraciji, te je ponešto rekao i o izradi medalje u čast sveca koja je predana papi Pavlu VI., zatim o monografiji i dokumentarnom filmu koji su dokumentirali svečanost kanonizacije u Rimu i proslavu u Šibeniku. Fra Gabrijel je završio izlaganje poticajnim riječima rekavši kako štovanje sv. Nikole nije zamrlo među nama Hrvatima jer postoje crkve njemu u čast od Australije do Amerike već je evo na nama da učinimo sada koliko je do nas da se štovanje nastavi širiti.
Teološku analizu govora pape Pavla VI. prigodom proglašenja svetim Nikole Tavelića i drugova napravili su prof. dr. sc. Ivan Karlić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i suradnik fra Milan Gelo, franjevac konventualac iz Vinkovaca. Primijetili su kako je svojevoljnost prihvaćanja mučeništva temeljno pitanje cijelog papinog govora. Svojevoljnost nas upućuje na pravu volju i ispravni razlog prihvaćanja mučeništva a to oboje primjećuje i sam papa Pavao VI. u svojem govoru.
Zadnje predavanje održala je dr. sc. Suzana Peran iz Informativne katoličke agencije iznoseći analizu medijskog odjeka kanonizacije sv. Nikole. Od katoličkih tiskovina kanonizaciju su detaljno pratili tjednik AKSA – Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti, Glas Koncila, te mjesečnici Veritas i Kana, a ponešto su šturo objavili i građanski mediji. Posebno je istaknula važnost objavljenih govora predstavnika Islamske zajednice na kanonizaciji u Rimu i predstavnika episkopa Srpske pravoslavne crkve u Šibeniku što je pokazalo ekumensku i međureligijsku dimenziju ovog događaja.
Završnu riječ okupljenim sudionicima uputio je prof. dr. sc. Ivan Karlić najavljujući tiskanje zbornika sa znanstvenim radovima predstavljenim na ovom simpoziju i predstavljajući temu slijedećeg simpozija a to će biti veliki franjevački svetac i teolog sv. Bonaventura.