Šibenik, (IKA) – U prostorijama gradske knjižnice Jurja Šizgorića u Šibeniku održava se četvrti međunarodni znanstveni skup „Franjevački velikani” o sv. Nikoli Taveliću. Nakon uvodnih govora i pozdrava u ime organizatora i domaćina program je nastavljen radnim dijelom. Prvi dio znanstvenih izlaganja obuhvaća prostor i vrijeme u kojem je živio sv. Nikola Tavelić.
Dr. Daniel Patafta s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu u svojem izlaganju progovorio je o događajima na općoj razini svijeta i crkve koji su se odražavali i na franjevački red i naš narod. Posebno je istaknuo postojanje franjevačke struje koja je nastojala revnije živjeti pravilo sv. Franje a s vremenom se razvila u opservantsku struju unutar franjevačkog reda. Bio je to pokret koji je težio otkrivanju franjevačkog identiteta, a javio se u vrijeme i nakon avinjonskog sužanjstva pape i zapadnog crkvenog raskola.
Svoje izlaganje pod naslovom „Kraljevina Hrvatska i Dalmacija u XIV. stoljeću” iznio je i doc. dr. Ivan Majnarić s Hrvatskog Katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Govorio je o sukobima hrvatskog plemstva i kralja Ludovika koji su obilježili 14. st. te rast vlasti bosanskog kralja Tvrtka Kotromanića. Izlagač je naveo kako je historiografski sigurno dokazana prenaglašena interpretacija značenja hereze krstjanskih bogumila koja je nastala nesporazumom u prevođenju izvještaja na rimskog dvoru.
U trećem izlaganju mr. Sanja Miljan sa Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti iznijela je mnoge zanimljive podatke o franjevcima u Šibeniku od kraja 13. st. do početka 15. st. Svoj prvi samostan franjevci su osnovali već oko 1221. g., a prvi šibenski biskup je postao gvardijan Martin iz Raba. O znanstvenom i kulturnom doprinosu franjevaca govori bogata knjižnica koja posjeduje preko 150 kodeksa raznih znanstvenih sadržaja. Proučavajući razne legate koji su franjevci primali autorica pretpostavlja da se u dokumentima iz 1404. i 1405. spominje i Ivan Tavelić, rođen brat sv. Nikole.
Međunarodni karakter ovom simpoziju dala su dva franjevca znanstvenika sa papinskog franjevačkog biblijskog studija u Svetoj zemlji. Dr. Narcyz Stanisław Klimas je izlagao o povijesnim okolnostima u Svetoj zemlji u vrijeme sv. Nikole Tavelića kada je Jeruzalemom vladali marmelučki sultani, a Kustodija Svete zemlje se nalazila u mnogim poteškoćama.
Drugi znanstvenik iz Svete zemlje bio je dr. Eugenio Alliata koji je prikazao arheološka saznanja o samostanu na brdu Sion. Svoja istraživanja temelji na slikovnim prikazima Jeruzalema od kojih ponajveći značaj ima prikaz iz 14. st. pridodan Burchardusovoj raspravi i onaj iz Mübchena iz 1479. godine.
U popodnevnom dijelu simpozija prikazana su znanstvena istraživanja o franjevcima i teologiji mučeništva. Prvo izlaganje u ovom nizu održao je doc. dr. Darko Tepert s Teologije u Rijeci pod naslovom „Svetopisamsko promišljanje o mučeništvu”. Izlagač je prikazao analizu određenih biblijskih tekstova koji ljudsku požrtvovnost povezuju s obrednim pojmom žrtve. U tom pogledu izložio je tumačenje dijela četvrte pjesme o Sluzi patniku kod Deuteroizaije te dva prikaza mučeništva u knjizi o Makabejcima. Naveo je i kako se u Novom zavjetu javlja žrtveno poimanje smrti u Isusovom pozivu apostolima da ga nasljeduju do smrti u muci. Na temelju ovih biblijskih spisa za kršćane je trpljenje postalo znak sjedinjenja s Kristom te žrtva za pomirenje i zalog za budući vječni život, zaključio je Tepert.
Izlaganje pod naslovom „Mučeništvo kao zahtjev Kristom preobražene egzistencije” održala je doc. dr. Nedjeljka s. Valerija Kovač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu. Predavačica je objasnila kako je Isusov život radikalno i dosljedno nasljedovanje Očeva poslanja, gdje ono radikalno ne označava ništa ekstremistički već opisuje onoga koji cijeli život živi iz temelja svojeg vlastitog uvjerenja. Isusova dosljednost u životu dovela ga do toga da je slobodno prihvatio mučeničku smrt. Stoga mučenik nije fanatik koji ne voli život već vjernik koji slijedi Isusa unatoč protivljenju okoline pa čak i pod cijenu smrti, objasnila je u svojem izlaganju dr. Kovač.
Mr. Tomislav Smiljanić s Filozofsko-teološkog Instituta Družbe Isusove u Zagrebu predstavio je svoju analizu teološko-moralnih implikacija mučeništva u svjetlu kristocentričnog ustrojstva kršćanske vjere. U svojem je govoru istaknuo kako je u zapadnoeuropskoj civilizaciji slika Boga više obilježena filozofijom i metafizičkim izrazima nego biblijskim iskustvom. I zato smatra da u takvom pogledu na Boga nije bilo puno mjesta za pojam milosrđa. Naglasio je kako se tek nakon II. vatikanskog sabora u teologiju vraća biblijski govor o Bogu. I u tom biblijskom govoru otkriva nam se pojam vjere kao prihvaćanje i nasljedovanje Isusovih riječi i djela sve do nijekanja samog sebe ako je potrebno i do mučeničke smrti.
U posljednjem izlaganju prvoga dana simpozija govorio je prof. dr. Marinko Pejić s Franjevačke teologije u Sarajevu o franjevcu Anđelu Klarenskom iz 14. st. koji je u svojem životnom i duhovnom iskustvu došao u kontakt s istočnom monaškom tradicijom koja je bila nadahnuta patrističkom teologijom. Dr. Pejić je objasnio kako se Anđeo Klarenski za vrijeme svojega boravka na Istoku u Maloj Armeniji na Ciliciji oduševio duhovnom slobodom monahâ koji su u jednom samostanu mogli živjeti različite oblike redovništva poput cenobitskog života u većoj zajednici ili povučenijeg života u manjoj grupi pa sve do pustinjačkog oblika život. Ostaje nam za istraživati koliko je Anđeo Klarenski uspio napraviti sintezu između franjevačke i istočno-kršćanske duhovnosti, zaključio je predavač.
Po završetku radnog dijela simpozija sudionici su se uputili prema hrvatskom nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića gdje je u 19 sati svečanu koncelebriranu misu predslavio biskup šibenski Tomislav Rogić.