Blagdan sv. Klementa proslavljen u Milni
Blagdan sv. Klementa proslavljen u Milni
Milna
Nisu problem ni druge religije ni oni koji kršćanstvo ne podnose, ni oni koji mu se rugaju. Najviše problema slici kršćanstva predstavljaju upravo kršćani, takozvani svjetovni, suobličeni ovome svijetu koji možda redovito zalaze u crkvu, ali ne vjeruju ili životom ne otkrivaju kako je Božja snaga jedina sposobna probuditi put izlaska iz začaranoga kruga zla
Milna, (IKA) – Uvodnom procesijom sa svečevim moćnikom i misnim slavljem koje je predvodio župnik župe sv. Ivana Krstitelja u Postirima Jure Martinić svečano je u ponedjeljak 16. listopada proslavljen blagdan sv. Klementa mučenika, kojega vjernici župe Milna na otoku Braču slave kao suzaštitnika župe. Uz predvoditelja slavlja koncelebrirali su mjesni župnik Tonči Kusanović, svećenik Milnaranin Ivan Jurin, dekan Bračkoga dekanata Toni Plenković, te župnici više bračkih župa, među kojima i franjevci iz samostana Sv. Martina biskupa u Sumartinu i dominikanac iz samostana Sv. Marije Milosne u Bolu. U kratkomu uvodnom ophodu i za misnoga slavlja pjevao je zbor Sv. Cecilije.
Na početku homilije predvoditelj slavlja ustvrdio je kako su se kršćani navikli na nepravdu u društvu, na zlo, na glad u svijetu, na ratove, korupciju, na raspadnute obitelji, na pad morala. „Jednostavno, ako pronađemo neki način opstanka u tomu cjelokupnom zlu, na njega se naviknemo. Ako to zlo više ne vidimo, više se ustvari ne borimo toliko protiv zla. U takvom svijetu danas mi kršćani živimo”, primijetio je propovjednik. Podsjetio je da evanđelje donosi poznate Isusove: „Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio, budući da niste od svijeta, zato vas svijet mrzi” te, pritom, istaknuo: „Ako se svijet naviknuo na zlo, mi kršćani smo oni koji bismo u takvome svijetu trebali trajno razotkrivati zlo te pronaći načine i putove kako to zlo pobijediti. Nismo li pomalo izgubili onaj osjećaj kako smo zajednica učenika Onoga za koga ispovijedamo svakoga blagdana i nedjelje da je pobijedio smrt, grijeh i svako zlo. Nismo li mi postali odveć svjetovni”. Govoreći o poslanju kršćana u svijetu, ustvrdio je kako se stječe dojam da kršćani i ne smetaju previše ovome svijetu. „Nisu problem ni druge religije, ni oni koji kršćanstvo ne podnose, ni oni koji mu se rugaju. Najviše problema slici kršćanstva predstavljaju upravo kršćani, takozvani svjetovni, suobličeni ovome svijetu koji možda redovito zalaze u crkvu, ali ne vjeruju ili životom ne otkrivaju kako je Božja snaga jedina sposobna probuditi put izlaska iz začaranoga kruga zla”, istaknuo je mladi postirski župnik.
Pojasnio je kako se kršćani u svijetu ponašaju posve suprotno. „Kao ljudi u svijetu već oblikovani svjetovnim stilom života dolazimo pred Boga i želimo da se i On oblikuje prema nama i prilagodi našem svjetovnom načinu razmišljanja. Prisutna je formalnost koja radije uljepšava stvarnost umjesto da mijenja stvarnost”, upozorio je. „I na nama je stati pred otajstvo čovjeka koji je za istinu za Isusa Krista dao život, na nama je da dopustimo da nas ta istina oblikuje, da otkrije u nama što to znači biti kršćanin, što to znači biti svjedok u ovome vremenu danas. To ustvari znači biti onaj koga Božja istina neprestano oblikuje, da u ovome svijetu koji se naviknuo na zlo donosi dobro, da u ovome svijetu koji se naviknuo na neslogu donosi složnost, da u ovome svijetu svjedoči dobrotu Boga koji bez obzira na bilo što ljubi svakoga čovjeka. I to je put, put oblikovanja prema Isusu Kristu, put preispitivanja svojih navika, svoje svjetovnosti, a onda rada na promjeni prvo sebe, a rada i na promjeni svijeta, odnosno sredine u kojoj živim i djelujem”, poručio je Martinić. Predvoditelj liturgijskoga slavlja na kraju je blagoslovio Božji puk svečevim moćnikom.
Na uočnicu suzaštitnika župe Milna, u nedjelju 15. listopada, slavljena je misa u kapeli Sv. Klementa u obližnjemu turističkom naselju Gava, koja je blagoslovljena i otvorena 14. srpnja uoči zavjetne svetkovine Gospe Karmelske. Kapela je podignuta na privatnome posjedu obitelji Dužić, a u dogovoru s mjesnim biskupom Slobodanom Štambukom darovana je Hvarskoj biskupiji na upravljanje i raspolaganje, s odlukom o darovanju koja je trajnoga karaktera.