Vierzehnheiligen, (IKA) – „Sakrament bolesničkog pomazanja” – tema je godišnjega pastoralnog skupa hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i suradnika iz Zapadne Europe održanoga od 10. do 12. listopada u Kući za daljnja usavršavanja Nadbiskupije Bamberg u Vierzehnheiligenu kod Bamberga, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni.
Skup je započeo u utorak 10. rujna molitvom i zazivom Duha Svetoga. Sudionike, kojih je oko sedamdeset iz više zemalja Zapadne Europe (Njemačka, Švicarska, Francuska, Švedska i Austrija), pozdravio je uime organizatora delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina. Na skupu su sudjelovali i predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu sarajevski pomoćni biskup Pero Sudar, kao i delegat za hrvatsku pastvu za Francusku, zemlje Beleluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman. Biskup Sudar sudionicima skupa između ostaloga je istaknuo kako je „domovinskoj Crkvi, biskupima, svećenicima i narodu stalo do onoga što vi radite, a to je da pomažete da se naš svijet ne izgubi u inozemstvu u duhovnom smislu, ali i da ne prekine osjećajnu i realnu vezu s domovinom”. Istodobno je izrazio zabrinutost sa stanjem u domovini i odlaskom velikog broja ljudi iz nje.
U prijepodnevnom dijelu skupa prof. dr. Ivan Karlić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održao je predavanje o povijesti sakramenta bolesničkog pomazanja i koncilskom učenju, nastojeći približiti zadanu tematiku na način da bude tumačenje i svojevrsna nadogradnja na ono što se već zna i što se čita o ovom sakramentu, bilo u samom Katekizmu, bilo u nekim drugim izvorima. Doc. dr. s. Valerija Kovač s istog fakulteta zatim je govorila o zdravlju, bolesti i ozdravljenju u Bibliji. Biblija govori o konkretnom čovjeku i njegovim životnim situacijama, koje su satkane i od bolesti i ozdravljenja, prevladavajući je pogled na te stvarnosti teološki, a ne medicinski. Briga za bolesne od početka je bitni dio kršćanskoga nasljedovanja Isusa Krista te se tijekom povijesti razvijala u svoje institucionalizirane oblike, istaknula je.
U popodnevnim satima dr. Karlić govorio je o teološko-pastoralnom razumijevanju sakramenta bolesničkog pomazanja, istaknuvši kako je Crkva, kao sakrament Isusa Krista, dužna brinuti se i za bolesne, te koliko je moguće pomagati im u fizičkom, psihičkom i duhovnom smislu. Po sakramentu bolesničkog pomazanja vjernik prima milost i pomoć u borbi za zdravlje i život. Govorio je i o materiji i formi, te djelitelju i primatelju sakramenta bolesničkog pomazanja, iznijevši i neke konkretne upute. Osvrnuo se i na ekumensko pitanje glede toga sakramenta te zaključio kako je svećenikov pohod bolesniku i slavljenje toga sakramenta vrlo važno – on dolazi pomoći bolesniku jer s njime dolazi i Isus Krist, koji bolesniku pruža utjehu i nadu. U večernjim satima bilo je pokorničko bogoslužje koje je pripremila dr. Kovač a zatim je koncelebrirano misno slavlje predvodio biskup Sudar
Skup je 11. listopada nastavljen predavanjem dr. Kovač o zdravlju kao najvećoj vrijednosti suvremenog čovjeka. Istaknula je kako je danas prisutna očigledna briga čovjeka za svoje zdravlje, koje se nerijetko poima kao najveća vrednota u njegovu životu. Današnji svjetonazor se može sažeti u tri značajke: ograničenost na ovozemaljski svijet, sakralizacija sebe i otkriće tjelesnosti. Stoga zdravlje danas zauzima mjesto „ovostrane religije”. U biblijsko-kršćanskoj tradiciji zdravlje nema apsolutnu vrijednost, ali predstavlja temeljno dobro, za koje je odgovoran kako pojedinac tako i društvena zajednica, istaknula je dr. Kovač.
U popodnevnim satima organizirano je studijsko putovanje u Bamberg gdje su sudionici posjetili i katedralu.
Posljednjega dana skupa, 12. listopada, dr. Karlić održao je predavanje o pastoralnom vidu sakramenta bolesničkog pomazanja. Istaknuo je da je bolest iskušenje za našu vjeru, pouzdanje i ljubav. Pastoralno iskustvo pokazuje da sakrament bolesničkog pomazanja baš i nije u potpunosti shvaćen (a ni prihvaćen) kao sakrament u kojemu Isus Krist snagom Duha Svetoga liječi i daje snagu u borbi s bolešću. Stoga su i mnogi vjernici još uvijek zatvoreni tom sakramentu, jer još uvijek prevladava ideja da „nakon svećenika ubrzo dolaze pogrebnici”. Zbog toga je izuzetno važno da uvijek iznova valja poučavati vjernike da ovaj sakrament nije nikakva „smrtna presuda” za bolesnika. Nije dobro lišiti bolesnog vjernika svetih sakramenata i Božje milosti kad mu je najpotrebnija, upozorio je dr. Karlić. S druge strane, važnim je istaknuo da sakramenti nisu magijski čini. Oni su znakovi Božjega djelovanja i sredstva tog djelovanja. Primanje bolesničkog pomazanja ne jamči ozdravljenje. Za ozdravljenje imamo pravo moliti, imamo se pravo nadati i željeti, ali i prihvatiti volju Božju i prepustiti Bogu konačnu odluku; to je ispravan stav kršćanina koji traži i prima bolesničko pomazanje, zaključio je dr. Karlić.
Nakon predavanja priređen je okrugli stol tijekom kojeg su predavači odgovarali na pitanja sudionika, a čula su se i iskustva iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica iz Zapadne Europe. Biskup Sudar i delegat Komadina zahvalili su sudionicima skupa na svemu što čine za Hrvate katolike u Zapadnoj Europi te su ih pozvali na pastoralni skup krajem rujna sljedeće godine u Sarajevo, u Bosnu i Hercegovinu.
Misna slavlja koja je sa sudionicima u tijeku skupa predvodio biskup Sudar na orguljama je pratio Ivan Ivanković, pastoralni referent u HKZ Esslingen i Filderstadt.