Radi se o 51. izdanju adresara. Prvo izdanje pripremljeno je za akademsku godinu 1973./1974. i ugledalo je svjetlo dana 28. travnja 1974. godine.

Adresar je predstavio Marin Mlađenović, svećenik Sisačke biskupije. U pripremi adresara najvećim dijelom sudjelovala je Anamarija Došlić, tajnica Zavoda. Adresar je grafički uredio Tomislav Hačko, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, a svojim prilogom u troškovima tiskanja adresara i ove godine sudjelovala je obitelj Mršić-Mazzetta.

Na ovogodišnjoj naslovnoj stranici adresara nalaze se likovi dvojice velikana koji su velik dio života proveli u Rimu kao kanonici kaptola sv. Jeronima, a obojica su rođeni na otoku Krku. To su Dragutin Antun Parčić (1832.-1902.) i Ivan Črnčić (1830.-1897.).

Ove godine navršava se 130 godina od izdanja glagoljskog Rimskog misala kojega je u Rimu 1893. godine izdala Kongregacija Propaganda Fide, a pripremio ga je upravo Dragutin Antun Parčić. Zbog toga se i na poleđini adresara nalazi preslik prve stranice tog glagoljskog Misala.

Sukladno tome, i uvodna riječ u adresar koju je napisao rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu vlč. Marko Đurin posvećena je većim dijelom Dragutinu Antunu Parčiću te manjim dijelom Ivanu Črnčiću. Rektor Đurin prikazao je život i djelo Dragutina Parčića, najprije redovnika, člana Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, a kasnije svećenika Đakovačke biskupije. Na poseban način istaknuta je njegova ljubav prema glagoljici i liturgiji na staroslavenskom jeziku na koju je utjecala ponajprije činjenica da je bio rodom iz Vrbnika na otoku Krku gdje je tradicija glagoljaštva bila jako ukorijenjena, a zatim i činjenica da je veliki dio života bio franjevac trećoredac glagoljaš. No, osim ljubavi prema glagoljici, Parčić je bio aktivan i na mnogim drugim područjima: bavio se leksikografijom, kartografijom, tiskarstvom, slikarstvom, pjesništvom, prevođenjem, prirodoslovljem, botanikom, astronomijom i fotografijom te je doista velikan naše hrvatske povijesti.

Uz njega tu je i Ivan Črnčić, posljednji prepozit kaptola sv. Jeronima, i u dva navrata rektor Zavoda (prvi put Zavoda sv. Ćirila i Metoda za pripravu svećeničkih kandidata od 1863. do 1871., a zatim i Zavoda sv. Jeronima za svećenike, od 1884. do 1889.). Črnčić se bavio hrvatskom kulturnom i crkvenom poviješću te je dao velik doprinos time što je objavio niz dokumenata i arhivske građe. Na poseban način bavio se prošlošću ustanova sv. Jeronima te je temeljito istražio arhiv sv. Jeronima i tiskao dvije knjige koje su od temeljne važnosti za povijest ustanova sv. Jeronima: Imena Slovjenin i Ilir u našem gostinjcu u Rimu poslije 1453. godine (1886.) te Još dvoje o slovjenskom gostinjcu u Rimu izopačeno (1896.).

Adresar, kao i obično, donosi podatke o hrvatskim studentima svećenicima redovnicima, redovnicama i laicima, sveučilištima na kojima studiraju te materijama koje specijaliziraju zatim cijeli niz podataka o diplomatskim predstavništvima Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i pri Republici Italiji, Apostolske nuncijature u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, biskupske konferencije i sve nadbiskupije i biskupije s njihovim biskupima, pomoćnim biskupima i onima u miru.

Hrvatski rimski adresar obiluje i kontakt podacima hrvatskih ustanova i udruga u Italiji, također i s korisnim telefonskim brojevima i e-adresama koje mogu poslužiti i olakšati komunikaciju za vrijeme boravka u Rimu.