Imotski, (IKA) – U prigodi 300. obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija u dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Imotskom 5. listopada počeo je međunarodni znanstveni skup koji je okupio 25 eminentnih znanstvenika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. Program znanstvenog skupa počeo je pozdravnim riječima organizatora Ivana Alduka iz Konzervatorskog odjela u Imotskom, fra Joška Kodžomana, provincijala Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, te gradonačelnika Imotskog Ivana Budalića.
Nakon uvodnih riječi znanstveni skup koji se organizira u suradnji sa splitskim i zagrebačkim Filozofskim fakultetom,a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i uz financijsku potporu Splitsko-dalmatinske županije započeo je izlaganjem domaćina pročelnika Alduka koji je govorio o novim istraživanjima imotskoga srednjeg i ranog novog vijeka, istaknuvši kako je nakon osnivanja 2007. godine Konzervatorski odjel u Imotskom započeo s brojnim poslovima oko obnove bogate i raznovrsne imotske kulturne baštine. Zatim su Neven Isailović i Aleksandar Jakovljević s Istorijskog instituta u Beogradu govorili o temi „Distrikt i nahija Posušje (14-16. st.) primjer povijesnog diskontinuiteta”. Nakon stanke predstavljen je rad profesora zagrebačkoga Filozofskog fakulteta s Odsjeka za povijest dr. Kornelije Jurin Starčević i dr. Nenada Maočanina o temi „Osmansko-turska vladavina u Imotskom i okolici: istraživački radovi”, a nakon njih o pastoralnoj skrbi za katolike u Imotski za vrijeme osmanske vlasti govorio je mr. fra Jozo Grbavac iz Franjevačkog samostana u Imotskom. O temi „Sv. Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog vijeka: kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske povijesti” govorio je dr. Nikša Varezić s Filozofskog fakulteta u Splitu, a o temi „Oslobođenje Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji” prof. dr. Josip Vrandečić sa splitskoga Filozofskog fakulteta. Prijepodnevni rad završio je predavanjem dr. Marka Rimca sa splitskoga Filozofskog fakulteta „Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast”.
Poslijepodnevni dio znanstvenog skupa počeo je izlaganjem dr. Lovorke Čoralić i dr. Maje Katušić s Hrvatskog instituta za povijest „Vojnici iz imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama (18.stoljeće)”, a potom izlaganjem doc. dr. Ivana Botice sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu o temi „Hrvatskoćirlilična pisma iz Imotske krajine makarskom biskupu”. O govoru Imotske krajine u 18. stoljeću govorio je dr. Tomislav Bošnjak Botica s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, o Hasanaginici u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma dr. Marina Protrka Štimec sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, a o migracijama u Imotskoj krajini i utjecaju masovnih migracija koje su pokretali ratovi kao npr. u doba oslobođenja od Turaka ili na kraju II. svjetskog rata, ali i napose 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća govorio je profesor emeritus dr. Vlado Puljiz sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Dr. Mladenko Domazet sa splitskoga Filozofskog fakulteta izlagao je o temi „Imotska krajina između ustaljenih tokova života i modernizacijskih nastojanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća”, a dr. Marko Rimac i dr. Marko Trogrlić sa splitskoga Filozofskog fakulteta o temi „Očekivana i neočekivana smrt u Imotskoj krajini za vrijeme austrijske vladavine-ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u Imotskom”. Završno izlaganje prvoga dana znanstvenog skupa imao je Radoslav Zaradić iz Državnog arhiva u Splitu koji je govorio o temi „Zlatno doba imotske privrede pred osvit suvremenog doba – proizvodnja duhana”.
Znanstveni skup nastavljen je danas predavanjem Darke Bilić o palači mletačkih predstavnika u Imotskom prema arhivskim dokumentima.