Zagreb, (IKA) – Svečanim misnim slavljem u utorak 3. listopada započela je završna proslava Stepinčeva i 18. obljetnice djelovanja župe blaženoga Alojzija Stepinca na Trnjanskoj Savici u Zagrebu. Svečano misno slavlje u predvorju OŠ Jure Kaštelana predvodio je mons. Zlatko Koren, župnik župe sv. Blaža i nadbiskupijski povjerenik za pastoral braka i obitelji, uz koncelebrante preč. Josipa Golubića, župnika župe sv. Petra i dekana Maksimirsko-trnjanskoga dekanata, vlč. mr. Milana Dančua, župnoga vikara u župi Krista Kralja na Trnju te domaćega župnika mr. Antuna Vukmanića.
Pozdravivši župljane i čestitajući im župnu svetkovinu, mons. Koren je za primjer nezamjenjivosti obiteljske kateheze, u kojoj se stječu prve spoznaje o vjeri, pročitao tekst jednoga kapucina o njegovu dječjem doživljaju molitve i Isusa kad ga je majka u šetnji uvela u crkvu, dugo se molila pred svetohraništem, a dijete nije vidjelo ni čulo s kim ona tako dugo i nečujno razgovara u molitvi. Dijete je vidjelo samo vječno svjetlo i svetohranište za koje mu je majka rekla da je tu Isus. Ono je tako na jednostavan, njemu razumljiv način steklo je spoznaje o Isusu u euharistiji. Pokraj crkve se nije prolazilo, u nju se ulazilo i molilo, rekao je mons. Koren.
Govoreći o mjesecu listopadu, spomenuo je da je taj mjesec bogat zbivanjima i poticajima. Potiče nas da više govorimo o našoj zahvalnosti majci bl. A. Stepinca kojega slavimo u ovoj župnoj zajednici u povodu dana njegove beatifikacije 1998. u Mariji Bistrici. Stepinčeva majka Barbara molitvom je i postom izmolila da Alojzije ne samo postane nego i ostane dobar svećenik. To je i poticaj da zahvalimo svim našim majkama koje mole za svoju djecu. Listopad je i mjesec molitve krunice u kojoj vjernici otkrivaju radosnu vijest Isusa Krista, ulaze u školu Isusa Krista. Listopad je mjesec u kojemu se vjernici susreću ne samo sa svojim tjelesnim majkama, nego na osobit način sa svojom nebeskom Majkom Marijom, Majkom Crkve. To je i mjesec kada smo uz majku Domovinu jer slavimo Dan neovisnosti. Prigodno hodočašće vojske i policije u Mariju Bistricu ispunja nas ponosom, ali i daje osjetiti kolika je cijena slobode. Pozvani smo tu slobodu čuvati, braniti i biti zahvalni za taj dar. Listopad je i mjesec kada nas je, cijeneći marijansku duhovnost hrvatskoga naroda, 1998. posjetio sada sveti Ivan Pavao II., najveći prijatelj hrvatskoga naroda, i 3. listopada u Mariji Bistrici proglasio Alojzija Stepinca blaženim, spomenuo je mons. Koren.
Predstavio je i lokalitete koji su bitno obilježili Alojzija Stepinca. To su njegov Krašić, Marija Bistrica, zagrebačka prvostolnica, u koju ova župa tradicionalno hodočasti u listopadu. Ono što povezuje sva ta tri mjesta, kip je Majke Božje kojega je original već više od 500 godina u Mariji Bistrici, a njegove kopije u Krašiću i zagrebačkoj katedrali. Stepinac je želio da svetište Majke Božje Bistričke postane hrvatski Lurd. Hodočastio je često u to svetište pa se može zapitati što zrači iz tog crnog kipa. Nekoliko je bitnih obilježja toga kipa. Nastao u Hrvatskoj, načinio ga je čovjek iz naroda u kojemu je netko umio prepoznati darovitost i potaknuo ga na rad, pred Turcima kip je prenesen u crkvu u Mariji Bistrici i zazidan. Poslije su i vjernici i duhovnici na nj zaboravili dok ga nije potražio i otkrio zagrebački biskup Martin Borković jer se prisjetio iz djetinjstva hodočašća s majkom crnom kipu Bogorodice. Kip je crne boje za koju neki misle da je rezultat požara, drugi da je to patina drveta, a treći da ona simbolizira naše majke i sestre koje su oblačile crninu žaleći svoje poginule i nestale. Stepinac je želio da replika toga kipa nakon II. svjetskog rata obiđe sve župe Nadbiskupije, ali je u Klanjcu zaplijenjena i vraćena u katedralu iz koje je ukradena i potom razbijena. Put kipa po župama tada je zaustavljen, ali nitko nije mogao zaustaviti ono što je Alojzije Stepinac želio – da Marija Bistrica postane hrvatski Lurd. Zato i mi rado hodočastimo u naša svetišta, na što nas poziva i Alojzije Stepinac i radosno se utječemo našoj Majci Mariji, rekao je mons. Koren.
Tumačeći zašto treba crkva na Trnjanskoj Savici, mons. Koren podsjetio je na Stepinčeve riječi prigodom posvete gradilišta i kasnije polaganja kamena temeljca crkve Sv. Marka Križevčanina, mučenika, kad se Stepincu prigovaralo zašto gradi crkve, a ne bolnice, a on odvratio da je u hrvatskom narodu golema većina onih kojima treba crkva kao i svagdanji kruh. Narod treba crkvu da u njoj zahvaljuje Bogu, Stvoritelju svega, da u njoj prima oproštenje za grijehe koji mu tište dušu, da prosi od Boga ono što mu je potrebno za tijelo i dušu i gdje se moli za milost s neba… Tu pomoć s neba i mi trebamo. Neka nas zagovara danas blaženi Alojzije Stepinac, zaključio je mons. Koren.
Proslava Stepinčeva nastavljena je radosnim druženjem i prigodnim domjenkom ispred škole koji su pripremili župljani.