Minsk, (IKA) – „Crkva voli Europu i vjeruje u njezinu budućnost: Europa nije samo zemlja, već je duhovni zadatak […] Zadatak našeg Vijeća je pronalaženje putova da glas Gospodina Isusa ponovno odjekne u srcu ‘europskog čovjeka’, kulture i društva. Usprkos tendencijama koje nastoje čovjeka izolirati, vjerujemo u ono jedinstvo duhovnih i etičkih ideala koje je oduvijek duša i sudbina Europe […] Crkva čvrsto vjeruje u mlade ljude, gaji poštovanje i ima povjerenje u njih”. Ovom iskrenom „potvrdom ljubavi” prema Europi naroda i država, i prema mladima toga kontinenta, sadržanoj u Završnoj poruci plenarnog zasjedanja, predsjednici katoličkih biskupskih konferencija Europe zaključili su radove svoga godišnjeg susreta, koji je održan u Minsku od 27. rujna do 1. listopada, na poziv mons. Tadeusza Kondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva i predsjednika Bjeloruske biskupske konferencije.

U glavnom gradu Bjelorusije biskupi su u središte svoga razmišljanja stavili temu mladih, posebice izazov obnove pastorala mladih. U radnim skupinama i na plenarnoj raspravi, predsjednici su dijelili svoja pastoralna iskustva i ispravne stavove koje treba usvojiti kako bi se bolje odgovorilo na potrebe, strahove i očekivanja mladih Europe. Mladima toga kontinenta biskupi žele izraziti svoju veliku simpatiju, koja ima svoj konkretni izraz u molitvi, bliskosti, slušanju i praćenju sa strpljenjem i ljubavlju. Kao rezultat svoga razmišljanja, biskupi su usvojili dokument „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja”, koji predstavlja njihov odgovor na lineamenta Sinode. Dokument, koji neće biti objavljen, poslat će se Tajništvu Biskupske sinode.

Druga tema u središtu radova bila je Europa, koja je također obrađivana u radnim skupinama i na plenumu. Europa je, prije nego zemljopisni prostor, duhovni i etički zadatak. Tako i Europska unija – stvarnost koja nije bila u središtu promišljanja biskupa koji su naprotiv gledali Europu kao kontinent – mora sebe prepoznati kao duhovni i etički zadatak, a ne samo ili prvenstveno kao političku, financijsku, ekonomsku, obrambenu… jedinicu. To je potpuni zaokret, obrat koji će, ako će do njega doći, vratiti europskom snu njegov prvobitni i izvorni oblik. Crkva u Europi svjesna je svoje zadaće i želi biti prisutna sa svojim specifičnim doprinosom – naviještanjem Isusa.

Na susretu je predstavljen i odobren preustroj povjerenstava CCEE-a na kraju petogodišnjeg mandata. Kako bi se bolje odgovorilo na pastoralne potrebe u Europi, a time i ispunilo misiju CCEE-a, osnovane su sljedeće komisije: mladi, evangelizacija i kultura, obitelj i život, te društveni pastoral. Biskupi su zatim slušali izvješća predstavnika Crkve koji izbliza prate aktivnosti europskih institucija, izrazivši svoju zahvalnost za službu koju pruža COMECE za Europsku uniju i Stalna misija Svete Stolice Vijeću Europe.

U Minsku su europski biskupi doživjeli toplo i srdačno gostoprimstvo kršćanske zajednice u punom ponovnom procvatu, snažnom znaku nade za onaj dio Europe koji je zbog vlastite vjere podnio mučeništvo. Svjedočanstvo koje ta zemlja u zemljopisnom središtu Europe nudi ostatku kontinenta, istodobno je podsjećaj i poziv svim kršćanima da budu vjerodostojni i hrabri svjedoci. Taj dinamizam mjesne Katoličke Crkve prate i svjedoče također dobri odnosi s drugim kršćanskim Crkvama i drugim religijama, u prvom redu s Pravoslavnom Crkvom u Bjelorusiji, čiji je patrijaršijski egzarh, metropolit Minska i Zaslavla Pavel, u više navrata počastio sudionike svojom nazočnošću na različitim dijelovima susreta i pozivom na ručak u sjedište metropolije.

Na početku susreta predsjednik Republike Bjelorusije Aleksandar Lukašenko susreo se s predsjednicima biskupskih konferencija, što je također pokazatelj dobrog odnosa između države i Crkve. Unatoč nekim pitanjima koja još uvijek čekaju pravedno rješenje, kao što su dozvole boravka za strane svećenike i vraćanje nekih crkvenih dobara oduzetih tijekom razdoblja totalitarnog komunizma, biskupi su se imali priliku uvjeriti u konstruktivne odnose s građanskim vlastima i zajedničku želju za radom za dobro bjeloruskog društva i cjelovitog razvoja osobe.

Sastanak je obogaćen brojnim posjetima, među kojima memorijalnoj crkvi Svih svetih, pravoslavnoj katedrali i Nacionalnoj knjižnici u kojoj se čuva najstarija tiskana knjiga na bjeloruskom, Biblija.
Svaki dan zasjedanja misa je slavljena u crkvama punim vjernika čije je svjedočanstvo o vjeri duboko dirnulo europske biskupe. Zajedno s katoličkom zajednicom u Minsku, biskupi kontinenta molili su za složene i osjetljive prilike u Španjolskoj i Bosni i Hercegovini, ali i za ukrajinski narod, da bude oslobođen vojnih djelovanja i da nađe mir. U nedjelju 1. listopada, na kraju plenarnog zasjedanja, biskupi su podijeljeni u skupine posjetili šesnaest župa nadbiskupije Minsk-Mohilev gdje su slavili euharistiju i susreli lokalnu zajednicu.
Sljedeće plenarno zasjedanje održat će se od 13. do 16. rujna 2018. u Poznanu (Poljska) na poziv mjesnog nadbiskupa Stanislawa Gadeckog, predsjednika Poljske katoličke biskupske konferencije i potpredsjednika CCEE-a, povodom 1050. obljetnice dolaska prvoga biskupa u Poljsku (968.) i stote obljetnice nezavisnosti Poljske.