Minsk, (IKA) – Nakon prijepodnevnog dijela drugog radnog dana plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija u Minsku 29. rujna održana je tiskovna konferencija na kojoj su sudjelovali predsjednik CCEE-a genovski nadbiskup kardinal Angelo Bagnasco te potpredsjednici CCEE-a westminsterski nadbiskup kardinal Vincent Nichols i nadbiskup Poznańa mons. Stanislaw Gadecki. Tiskovna konferencija je bila posvećena prijepodnevnom dijelu zasjedanja na temu „Mladi”.
Novinarima se najprije obratio nadbiskup Nichols koji je istaknuo kako su mladi protagonisti promjena. „Kod njih vidimo strahove, nesigurnosti i žeđ, prisutnu kod svakog ljudskog bića, da budu voljeni, prihvaćeni, da zasnuju obitelj, da pronađu svoje mjesto pod suncem, svoj životni poziv”, rekao je nadbiskup dodavši kako mladi ponekad dolaze iz krhkih obitelji, ranjenih sredina, ali im to nije oduzelo velikodušnost. „Kultura u kojoj odrastaju različita je od one u koje su odrastale naše generacije. Tu kulturu karakterizira promjenjivost, fluidnost, konfuzni i nejasni pogledi na svijet i život. Pozvani smo stupiti u kontakt s njima. Prepoznali smo krizu identiteta kod mladih, na osobnoj razini i na društvenoj i nacionalnoj razini”, rekao je potpredsjednik CCEE-a posebno ukazavši na činjenicu da su mladi često vrlo nesretni zbog tereta prošlosti u njihovu narodu te traže nešto drugo što predstavlja odmak od te tmurne stvarnosti. Potrebno je, dodao je, ponovno pronaći korijene Europe i približiti ih mladima, pomoći ih da ih oni sami otkriju u njihovu izvornom obliku. Moramo prepoznati sjecišta mladih sa životom Crkve, to mogu biti na primjer umjetnost, sport, glazba, putovanja, hodočašća, pastoralni rad s obiteljima, svijet sveučilišta, kao prve migracije mladih, jer mladi često odlaze u grad na studij. Moramo pronaći zajedničke točke s njima, potaknuti njihovo zalaganje u Crkvi i društvu, u svemu tome je važno da budemo prisutni, da budemo s njima, uz njih. Među dodirnim mjestima su mjesta za molitvu, mjesta na kojima se mladi okupljaju, pomažući im steći iskustvo i izgraditi osjećaj za vrhunaravno. Moramo im se obraćati od srca srcu, rekao je nadbiskup Nichols. Biskupi, kapelani, svećenici pozvani su na pastoralni razgovor s mladima, ne samo razgovor u uvriježenim oblicima i načinima već i izvan postojećih shema i okvira, izvan onoga što smo učili i na što smo navikli, spremni susresti drugi svijet koji je nama nepoznat. Uzor u tome je papa Franjo i njegov jednostavan, neposredan način obraćanja. Nadbiskup Nichols je istaknuo kako razlučivanje, raspoznavanje zvanja ima bitnu ulogu i od ključne je važnosti u pripravi za Biskupsku sinodu, podsjetivši na sinoćnje svjedočenje mladića Viacaslava za vrijeme mise u crkvi sv. Šimuna i Helene koji je govorio o svom iskustvu susreta s Kristom.
Nadbiskup Gadecki je istaknuo kako pravi odgovor na problematiku odnosa Crkve s mladima polazi od točke gdje teologija može dovesti Crkvu do toga da pomaže mladima i obitelji. Pojasnio je kako je „temeljna dimenzija ta da polazimo od ljubavi Kristove”. Ne smije se polaziti od slike o mladima koja pružaju sociološka istraživanja, već od Kristove ljubavi i Božje ljubavi koji predstavljaju osnovno polazište za prikladno vrednovanje stvarnosti mladih. Moramo dovesti sve Kristovoj ljubavi, imati na umu ciljeve koje želimo. U radu u skupinama bilo je riječi i o tome da protagonizam mladih ne smije biti lišen povezanosti s Duhom Svetim, jer to nema nikakve veze s Crkvom i time Crkva gubi snagu i prodornost poruke koju naviješta. Protagonizam „da” ali u znaku Duha Svetoga, rekao je Gadecki. Moramo, na kraju, unositi Kristovu ljubav u današnju stvarnost, Crkva je majka koja prati svoju djecu, koja vidi sva njihova lutanja i zastranjenja i ne daje si mira dok ne uspije usmjeriti mlade prema dobrom cilju pružajući im prave savjete. Mladi nisu sami u ovom svijetu, iako ih svijet kad su bez Boga gura u izolaciju, Crkva ih prati, kao majka, prekorava ih koji put ali sve to je diktirano majčinskom ljubavlju. Želimo mladima pomoći da osjete što znači majčinska ljubav Crkve, dodao je Gadecki.
Jedno od novinarskih pitanja glasilo je može li se zapravo danas govoriti o krizi odraslih, a ne mladih. Odrasli se ne prilagođavaju promjenama koje donose mladi, mladi koriste različite jezike, mladi sve rade brzo a odrasli ih često ne razumiju te ih mladi doživljavaju kao one koji ih sputavaju u njihovim stremljenjima i težnjama, konstatirao je novinar rumunjskog programa Radio Marije.
Nadbiskup Vincent je rekao kako je jedan od aspekata koji su danas razmatrali predsjednici europskih biskupskih konferencija također odnos između mladih i starijih naraštaja, poglavito odnos između mladih i baka i djedova. Bake i djedovi mnogo put imaju često više prostora i mogu im posvetiti više vremena, nego roditelji koji su često prezaposleni, te je potrebna uspješna komplementarnost između roditelja i baka i djedova u odgajanju djece. U Krakovu papa Franjo je rekao mladima: „ako želite biti znak nade razgovarajte s bakama i djedovima”. Crkva kao baka koja ima iskustva pristupa mladima na drukčiji način nego što to čine roditelji. To je uzor koji smo si stavili pred oči, rekao je nadbiskup Vincent.
Na kraju se novinarima obratio i kardinal Bagnasco koji je istaknuo kako su „problem mladih stariji”. U pozadini svih problematika koje mladi imaju, bar koje su naveli tijekom dosadašnjeg dijela priprava za Sinodu o mladima, su zasigurno konfliktan odnos s odraslima. Ta se situacija znatno razlikuje od 1968. kad su mladi odbacivali sve institucije. Situacija je danas drukčija, mladi ne odbacuju radikalno odrasle, ali su ozlojeđeni, poglavito zato što ne nalaze starije uz sebe a za tim imaju silnu potrebu danas kad je društvo izloženo velikim promjenama što stvara kod mladih konfuziju posebno u vezi smisla stvari i smisla vlastitog života. Posljedica te nesigurnosti je to da mladi ne cijene vlastiti život, mnogi nemaju poštovanja prema sebi, buntovni su, ali se zapravo u dubini njihove duše krije strah. Protulijek tome je da ih odrasli prate i savjetuju, jer su često nevidljivi, da ih strpljivo saslušaju, da ne odgovaraju odmah na njihova pitanja prije nego ih duboko shvate, da ih prate. Ovo zasjedanje predstavlja korak naprijed Crkve u tome praćenju, savjetovanju koje je od presudne važnosti. Crkva je pozvana pokazivati ljubav prema onima koji su nam blizu, naša prisutnost će biti prazna bez ljubavi. Mladi žele biti aktivni sudionici procesâ, to znači prije svega da žele biti protagonisti, planirati, ući u jednu viziju, u jedan san, u jednu perspektivu, možda i utopističku – ali to je dobro – a zatim se pokrenuti. A mi pastiri Crkve moramo poboljšati i produbiti taj odnos s njima, rekao je kardinal Bagnasco.