Istina je prava novost.

Katolička Crkva u Bjelorusiji

Minsk, (IKA) – Nadbiskup Minsk-Mohileva mons. Tadeusz Kondrusiewicz predstavio je na otvorenju plenarnog zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija u Minsku 28. rujna Katoličku Crkvu u Bjelorusiji. Na početku je istaknuo kako su korijeni kršćanstva na tlu Bjelorusije veoma drevni i sežu u deveto stoljeće te je podsjeti kako je povijest Katoličke Crkve i Grkokatoličke Crkve u Bjelorusiji u devetnaestom i dvadesetom stoljeću označena progonima. Posebno okrutno razdoblje progona u čitavom Sovjetskom Savezu bilo je ono iz razdoblja od 1917. do 1941. Do 1937. godine na teritoriju koji je pripadao tadašnjoj sovjetskoj Bjelorusiji bile su zatvorene sve crkve, a svi biskupi i svećenici bili su uhićeni i zatvoreni. Razdoblje nacističke vladavine od 1941. do 1944. je bilo vrijeme rata i koncentracijskih logora te novih progona Crkve. Po završetku II. svjetskog rata progoni Katoličke Crkve se nastavljaju. Mnoge su crkve zatvorene, uništene ili pretvorene u kino dvorane, tvornice i drugo. Mnogi su svećenici završili u zatvoru ili proveli dugi niz godina u logoru u Sibiru.
Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća u na području cijele Bjelorusije bilo je otvoreno oko stotinu crkava, u kojima je djelovalo svega šezdesetak svećenika. Nije postojalo službeno sjemenište za odgoj i izobrazbu novih sjemeništarca i bogoslova, osim jedne strukture koja je djelovala u tajnosti i iz koje je poniklo dvanaest svećenika. U čitavom Sovjetskom Savezu u tome dobu su postojala samo dva službena sjemeništa, u Kaunasu u Litvi i u Rigi u Latviji. No bila je to tek kap u moru potreba Crkve, naglasio je mons. Kondrusiewicz.
Proces ponovnog rađanja Crkve u Bjelorusiji započeo je 1989. godine, nakon što je Ivan Pavao II. prvi put nakon pedeset godina imenovao prvog biskupa. Godine 1990. osnovano je prvo sjemenište u Grodnu. Godine 1991. isti papa Ivan Pavao II. ponovno je uspostavio redovne crkvene strukture, osnovavši pokrajinu Minsk-Mohilev, koju čine nadbiskupija Minsk-Mohilev te biskupije Grodno i Pinsk. Godine 1999. osnovana je nova biskupija sa sjedištem u Vitebsku koja je nastala dijeljenjem nadbiskupije Minsk-Mohilev.
Danas u Bjelorusiji postoje četiri biskupije s osam biskupa. Ukupan broj župa je oko pet stotina, a toliko je i svećenika od čega devedeset stranaca. Broj vjernika je oko milijun i pol od ukupno devet milijuna i pol milijuna stanovnika. Po broju vjernika Katolička je Crkva druga nakon Pravoslavne Crkve i država je smatra tradicionalnom Crkvom, što joj daje dobar društveni položaj.
Postoje dva sjemeništa, jedno u Grodnu a drugo u Pinsku, ali broj sjemeništaraca nije velik i u postupnom je opadanju, s time što je ove godine zabilježen mali porast zvanja.
U Bjelorusiji nema katoličkih sveučilišta i katoličkih škola. U društvu se osjeća velika potreba za dobro naobraženim laicima. U tu svrhu u Minsku je osnovana Akademija za teologiju koja uživa pravnu osobnost, ali do sada postoji samo na papiru.
U Minsku djeluje Teološki fakultet, u Baranovićima (biskupija Pinsk) katehetski zavod a u Grodnom katehetski institut. U svim tim ustanovama studira oko 120 studenata. Glavna svrha tih katoličkih institucija je izobrazba vjeroučitelja, pjevača i katoličkih novinara.
Veliku se pažnju posvećuje obiteljskom pastoralu, koji je u velikoj mjeri u krizi. Oko pedeset posto brakova završava rastavom. Broj pobačaja je veoma visok, što je glavni uzrok demografske krize.
Kao i u čitavoj općoj Crkvi velika se pozornost posvećuje pastoralu mladih. Mladi su vrlo aktivni i mnogo traže. Ponekad, zbog nedostatka svećenika, redovnika i redovnica, mjesne crkve ne mogu odgovoriti na njihove zahtjeve. Ipak, svaka biskupija svake godine organizira Dan mladih. U nadbiskupiji Minsk-Mohilev organizira se također bdjenje za mlade u došašću i korizmi, koji su vrlo popularni među mladima. Mladi iz Bjelorusije s velikim oduševljenjem sudjeluju na Svjetskim danima mladih, u Krakovu ih je sudjelovalo oko pet tisuća.
U Bjelorusiji je veoma raširena pučka pobožnost, zahvaljujući kojoj je vjera sačuvana u vrijeme progona. Također su vrlo omiljena hodočašća u svetišta u Bjelorusi i inozemstvu. Zato se čuva pučku pobožnost, dodajući joj nove metode pastoralne skrbi.
Katolička crkva u Bjelorusiji nema vlastitu televiziju, niti svoj radio. Postoje dobri odnosi s državnom televizijom i radijem koji prenose božićna i uskrsna slavlja. Svakog je mjeseca na državnoj televiziji tri i pol sata rezervirano za vjerske programe. Svake se nedjelje na prvom nacionalnom radiju prenosi misa iz minske katedrale.
Vrlo je dobro razvijena mrežna stranica biskupske konferencije, koja je postala snažno sredstvo evangelizacije. Razne župe i vjerske zajednice imaju vlastite mrežne stranice.
Prije nekoliko mjeseci započela je s radom Radio Marija.
Crkva njeguje dobre odnose s Pravoslavnom Crkvom. Postoje zajednički programi, posebno na području obrane kršćanskih vrijednosti, caritasa, borbe protiv ovisnosti i obrane života.
Nije lako dobiti dozvolu za izgradnju novih crkava. Nema posebnih zakona za njihovu izgradnju. Ako građanske vlasti daju dopuštenje za izgradnju, ono vrijedi samo za jednu godinu. Ovo ograničenje je nerealno za naše ograničene financijske mogućnosti, stoga moramo tražiti dopuštenje za produženje vremena izgradnje, zbog čega plaćamo velike kazne, rekao je mons. Kondrusiewicz.
Vjeronauk je zabranjen u školama. Stoga se priprave za pričest i druge sakramente provode u župama. Ponekad ravnatelj škole može pozvati svećenika za početak školske godine, na Božić ili Uskrs i tako dalje.
Nema pastoralne skrbi za zatvorenike i bolesnike. Svećenik može posjetiti zatvorenike samo uz dopuštenje ravnatelja zatvora. Možete posjetiti bolesnike, ali vrlo je teško imati kapelu u bolnici. U nekim bolnicama one postoje, ali to nije pravilo, već privatna odluka ravnatelja bolnice. Ne postoji isto tako ni pastoralna skrb za pripadnike vojnih ili policijskih postrojbi.
Do sada nije sklopljen konkordat ili sporazum između Bjelorusije i Svete Stolice, koji bi mogao riješiti neke od tih problema. Ovo je veliki problem za nas. Civilne vlasti žele ovaj sporazum, ali vidi se da još uvijek nisu spremne prihvatiti načela koja Sveta Stolica koristi stoljećima na tome području. Biskupska konferencija u Bjelorusiji priprema ugovor s državom, nadajući se da će konačni tekst sporazuma između Svete Stolice i Bjelorusije biti spreman u bliskoj budućnosti, rekao je na kraju mons. Kondrusiewicz.