Minsk, (IKA) – „Kršćanstvo, poput duše tijela, ima zadatak oživjeti europske korijene, drevne korijene, ali oni uvijek mog iznova proklijati u sadašnjosti. Ono mora ponovno dati nadu!”, istaknuo je predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija genovski nadbiskup kardinal Angelo Bagnasco u svom uvodnom govoru na početku plenarnog zasjedanja CCEE-a koje se održava u Minsku
Što možemo učiniti mi, pastiri Crkava u Europi?, zapitao se kardinal te odmah odgovorio: Pape su različitim riječima pokazali put: govorili su o “novoj evangelizaciji”. Danas papa Franjo govori o “Crkvi u izlasku”.
Ako pogledamo na naš kontinent, možda možemo reći da danas evangelizacijsko poslanje mora poprimiti dominantnu notu nade. Europa ne smije biti depresivna, nesigurna u svojoj duši, opterećena tragičnim sjećanjima. Kršćanstvo, poput duše tijela, ima zadatak oživjeti europske korijene, drevne korijene, ali oni uvijek mog iznova proklijati u sadašnjosti. Ono mora ponovno dati nadu!, istaknuo je predsjednik CCEE-a.
Naša nada nije ljudska mudrost, to je Isus Krist, vječna Božja riječ koja je postala čovjekom, Spasitelj svijeta. Nada je tisućljećima oslobađala ponajbolje energije, snagu ideala, sposobnost žrtvovanja, poduzetnost i domišljatost u istraživanju prirode, tehnološka postignuća, ljubav prema filozofiji, pismu i znanosti; dovodila je do unaprjeđivanja kolektivne svijesti, nadahnjivala zajednički suživot, unoseći klice demokracije i iznjedrujući remek-djela ljepote i umjetnosti. Sve to, međutim, nije spriječilo sjene i tromosti da nitko ne poriče, primijetio je kardinal Bagnasco.
Najbolji saveznik Evanđelja nisu naše organizacije, resursi, programi, već čovjek: čovjek u svakom trenutku, u svakoj situaciji, civilizaciji, kulturi. Današnja kultura ne voli čuti ideje koje odudaraju od njezinih vlastitih, mnogo je onih koji su uvjereni da čitavu kulturu treba postaviti na nove idejne temelje a da se najjednostavnije istine – poput života i smrti, ljubavi i slobode – moraju redefinirati. Međutim, ljudi imaju duboku u sebi skrivenu želju: nadaju se da će se susresti s nekim tko će pomoći da se njihova savjest probudi, da probudi u njima pitanja od odsudnog značenja za život, sudbinu, budućnost onkraj smrti, zla koja ranjavaju ljudsko biće i zla koja nasrću na život i stvoreni svijet, istaknuo je predsjednik CCEE-a.
Možemo reći da je zapadni čovjek konfuzan u pogledu vlastitog identiteta i smisla svoga postojanja, ali unutar te zamršenosti postoji prilika, postoji, možda tek mali prostor, ali on postoji i ukazuje na buđenje, često sporo i neizvjesno, ponekad nenadano poput bljeska. Proces je započeo i nitko ga ne može zaustaviti, jer čovjek ne može živjeti bez istine i radikalne samoće. To je buđenje duše! Nije li ovo kairòs duše? Tu priliku ne smijemo propustiti, moramo biti poput jutarnje straže, budni i spremni pokazati novi dan, rekao je kardinal.
Možda, međutim, možemo također zabilježiti još jedan znak koji ukazuje na prisutnost Duha: ljudi, osobito obični ljudi, počinju se pitati o, katkad dosad nezabilježenim, pojavama, pojavama koje bude pitanja o duhovnim, etičkim, kulturnim i društvenim aspektima, o budućnosti čovječanstva. Ta pitanja i propitkivanja leže u dubini duše: ona mogu biti i uspavana, ali ne mogu iščeznuti jer ih je Stvoritelj upisao u svijest kao blagotvorno muku, jer se čovjek ne može zadovoljiti ničim što je manje od Boga. Stoga pripada evangelizaciji bilo da probudi ta presudna pitanja bilo da naviješta Gospodara života i nade.
Naš rad također predviđa da se značajna pozornost posveti mladima. O tome ćemo razgovarati u radnim skupinama i zajedno. Sada kažemo da su mlađe generacije na horizontu europskog kontinenta: Crkva ih s gleda posebnim zanimanjem ne zbog vlastitih interesa, već za dobro njihova života i europske civilizacije, rekao je kardinal Bagnasco.
Naši siromašni glasovi nose jeku stoljeća, upravo zbog toga mogu govoriti modernom čovjeku koji, i usred epohalnih promjena, ostaje čovjek kakav je oduvijek bio, zaključio je kardinal Bagnasco.