Vatikan, (IKA) – Papa Franjo susreo se 26. rujna u Vatikanu s metropolitom Hilarionom, pročelnikom odjela za vanjske poslove Ruske pravoslavne Crkve, koji je došao u Rim zahvaliti Svetom Ocu na posudbi relikvija sv. Nikole, biskupa Mire. Naime, svečeve su relikvije, koje se inače nalaze u južnotalijanskom gradu Bariju, dva mjeseca bile u Moskvi i Sankt Peterburgu te su privukle velik broj pravoslavnih hodočasnika.
Za Radio Vatikan metropolit je izjavio da su on i Papa razgovarali o napetostima u Ukrajini, kao i o zajedničkim nastojanjima da podupru kršćane na Bliskom istoku. Usprkos zatopljenju odnosa između Moskve i Rima, napomenuo je da zasad nema planova za Papin pohod Rusiji ili posjet patrijarha Kirila Vatikanu. Istaknuo je da je prijenos relikvija sv. Nikole u Rusiju bio poseban događaj jer je gotovo 2,5 milijuna ljudi došlo da bi ih častilo te su znali stajati u redovima i po deset sati. Napomenuo je da su se kroz mnogo desetljeća razvijali odnosi između katolika i pravoslavnih daleko od očiju običnih ljudi u Rusiji. Prvi događaj koji im je privukao pozornost bio je povijesni susret pape Franje i patrijarha Kirila u veljači prošle godine, no prvi događaj u kojem je puk sudjelovao bilo je štovanje relikvija.
Na pitanje o zajedničkim projektima, metropolit Hilarion odgovorio je da je njegova Crkva osnovala radnu skupinu s katolicima kako bi omogućila humanitarnu pomoć kršćanima na Bliskom istoku, posebno u katalogiziranju crkvi, manastira i svetišta koji su uništeni za vrijeme rata u Siriji. Izrazio je nadu da će rat uskoro završiti, dodajući da će obnova zemlje i crkvi, kao i omogućavanje sigurnih prostora kako bi se kršćani vratili svojim kućama, biti ogromna zadaća. Govoreći pak o vjerskoj slobodi u Rusiji, metropolit je brige nekih novinara ocijenio kao neutemeljene. Napomenuo je da je Jehovinim svjedocima nedavno zabranjeno djelovanje u toj zemlji jer ih se ne smatra kršćanskom Crkvom, već sektom.
Također je kazao da je s papom Franjom razgovarao o situaciji u Ukrajini gdje su, prema njegovu mišljenju, kršenja vjerskih sloboda vidljiva i otvorena. Spomenuo je zakone koje je predložio ukrajinski Parlament, a kojim bi se diskriminirala Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovskog patrijarhata, koju se optužuje da je ruski agent i prema njoj se odnosi kao prema stranoj vjerskoj organizaciji. Unatoč želji za pomirenjem izraženoj u zajedničkoj deklaraciji pape Franje i patrijarha Kirila, teško je govoriti o napretku odnosa pravoslavnih i grkokatolika u Ukrajini. Prvi korak mora biti da se obje konfesije suzdrže od agresivne retorike, istaknuo je metropolit Hilarion.