Godišnji susret odgovornih za dušobrižništvo migranata u europskim biskupskim konferencijama
Vatikan (IKA )
Sudionicima susreta u Rimu Papa je izrazio zabrinutost zbog znakova nesnošljivosti, diskriminacije i ksenofobije koje se susreće u različitim dijelovima Europe - HBK i BK BiH na skupu je predstavljao ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić
Vatikan, (IKA) – Godišnji susret biskupa i drugih odgovornih za dušobrižništvo migranata u europskim biskupskim konferencijama održava se od 21. do 23. rujna u Kući Bonus Pastor i u središtu Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja u Rimu. Vrhunci susreta bili su audijencija kod pape Franje u petak 22. rujna prije podne i razgovor s odgovornima u Odjelu „Migranti i izbjeglice” Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, koji djeluje od 1. siječnja ove godine.
Papa Franjo je, podsjetivši na svoju poruku za sljedeći Svjetski dan selilaca i izbjeglica, sudionicima susreta poručio kako selioce i izbjeglice valja primiti, zaštititi, promicati i integrirati te je također potaknuo odgovorne u biskupskim konferencijama da promiču i usmjeruju svoje djelovanje prema uputama i dvadeset akcijskih točaka, koje je pripremio Odjel za migrante i izbjeglice Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja. Izrazio je zabrinutost zbog znakova nesnošljivosti, diskriminacije i ksenofobije koje se susreće u različitim dijelovima Europe, primijetivši kako često razlog tomu treba tražiti u „nepovjerenju i strahu od drugog, drukčijeg, stranca”. „Još me više zabrinjava žalosna činjenica da ni same naše katoličke zajednice u Europi nisu lišene tih reakcija obrane i odbacivanja, opravdane neodređenom ‘moralnom dužnošću’ očuvanja izvornog kulturnog i vjerskog identiteta. Crkva se proširila na sve kontinente kroz ‘migraciju’ misionara koji su bili uvjereni u univerzalnost poruke spasenja Isusa Krista, upućene muškarcima i ženama svih kultura”, podsjetio je Papa dodavši: „U povijesti Crkve bilo je napasti ekskluzivnosti i duhovne skučenosti, ali nam je Duh Sveti uvijek pomogao da ih nadvladamo, jamčeći stalnu otvorenost prema drugome, kojeg se promatra kao konkretnu mogućnost rasta i obogaćivanja. Isti taj Duh Sveti Duh, u to sam siguran, pomaže nam i danas sačuvati stav povjerljive otvorenosti, koji nam omogućuje svladati svaku prepreku i svaki zid”.
U stalnom slušanju krajevnih Crkava u Europi osjetio sam duboku nelagodu zbog masivnog dolaska migranata i izbjeglica. Tu se nelagodu mora priznati i razumjeti u svjetlu povijesnog trenutka obilježenog ekonomskom krizom koja je ostavila duboke rane. Tu nelagodu dodatno je pogoršao opseg i sastav migracijskih tokova, bitna nepripremljenost društava primateljica i često neodgovarajuće nacionalne i europske politike. No, ta nelagoda je također pokazatelj granica procesa europskog ujedinjenja, prepreka s kojima se suočava konkretna primjena univerzalnosti ljudskih prava i zidova o koje se razbija cjeloviti humanizam koji je jedan od najljepših plodova europske civilizacije. A za kršćane sve to treba tumačiti u logici središnjeg mjesta čovjeka stvorenog od Boga kao jedinstvena i neponovljiva, rekao je Papa.
Papu je uime svih sudionika susreta pozdravio kardinal Angelo Bagnasco, nadbiskup Genove i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE), koji je sudjelovao na većem dijelu susreta.
Sam susret započeo je u četvrtak 21. rujna čitanjem pisma kardinala Josipa Bozanića, zagrebačkoga nadbiskupa, koji je u nemogućnosti da kao voditelj Odjela Migranti Komisije Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) Caritas in Veritate osobno predsjeda susretom, sudionike ohrabrio u zauzimanju za migrante i izbjeglice u Europi. Nakon što je prof. Gian Carlo Blangiardo s milanskoga sveučilišta Bicocca predstavio izvješća biskupskih konferencija o području pastorala migranata, predstavnici pojedinih zemalja izvijestili su o aktualnim izazovima s kojima se susreću u prihvatu i integraciji migranata. Predstavnik Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić izvijestio je o broju tražitelja azila u Republici Hrvatskoj, ali i o velikom broju novih hrvatskih iseljenika, koji su u protekle tri godine iselili iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Predstavnici Odjela „Migranti i izbjeglice” Dikasterija za cjeloviti razvoj čovjeka pojasnili su viziju, ciljeve i zadaće novoutemeljenoga Odjela, koji se nalazi pod izravnim vodstvom Svetoga Oca.
Susret je završio u subotu 23. rujna posjetom rimskom Centru San Saba, koji vodi talijanska Isusovačka služba za izbjeglice (JRS) i vodi brigu o tražiteljima azila i osobama koje uživaju međunarodnu zaštitu.