Akademija u povodu proslave 100 godina osnutka Vojske Bezgrešne
Akademija u povodu proslave 100 godina osnutka Vojske Bezgrešne
Zagreb (IKA )
Zagreb, (IKA) – U povodu 100. obljetnice osnutka Vojske Bezgrešne u subotu 23. rujna u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u Zagrebu održana je svečana akademija. Crkvu su u ranim popodnevnim satima ispunili članovi Vojske Bezgrešne koji su se u prigodi proslave okupili na Prvome nacionalnom susretu. Akademiji su nazočili i provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević i provincijalni ministar Slovenske provincije sv. Josipa franjevaca konventualaca fra Milan Kos, nacionalni duhovni asistenti Vojske Bezgrešne u Hrvatskoj fra Zdravko Tuba i u Bosni i Hercegovini vlč. Vladislav Žarko Ošap i generalni definitor Reda franjevaca konventualaca za Srednju Europu fra Miljenko Hontić. Također akademiji su nazočili i mnogobrojni hrvatski i slovenski franjevci konventualci o proslavi Dana hrvatske provincije.
Na akademiji posebno se prisjetilo fra Ante Gašparića (1932.-2015.), neumornog širitelja Vojske Bezgrešne, komu je posvećen i prvi svezak „Spisa sv. Maksimilijana Kolbea” objavljen uoči same proslave. Pozdravljajući okupljene, provincijal Blažević je podsjećajući na čovjeka koji je iskoraknuo iz stroja u paklu Auschwitza, sv. Maksimilijana M. Kolbea (1894.–1941.) naglasio kako on nije bio nikakav „nadčovjek”. Još manje je bio preziratelj života ili kamikaza. „On je volio život, prihvaćao ga kao Božji dar. Nije ga izlagao pogibli, ludim vožnjama, cigaretama, alkoholu ili drogama. Ali kad mu se pružila prilika darovati svoj život u zamjenu za život bližnjega, oca jedne obitelji, hrabro je iskoraknuo iz stroja. Njegovi spisi, koje danas predstavljamo, otkrivaju nam duh koji ga je pokretao”. Sv. Maksimilijan putokaz je svima koji traže smisao svoga života. „Današnji svijet vapi za svjedocima koji će utjeloviti evanđelje poput sv. Maksimilijana Kolbea, Božju riječ učiniti ‘vidljivom’ i ‘opipljivom’. Sv. Maksimilijan Kolbe zorno je posvjedočio kako čovjek može ostati slobodan i u bunkeru Auschwitza, baš kao što je moguće i na slobodi vegetirati neslobodan, ovisan o Internetu i provodima, o svojim strastima, porocima, i zlim nagnućima. Istinska sloboda ostvaruje se kroz sebedarnu ljubav. Smisao kršćanskog života nije tek nasljedovanje Krista, nego preobrazba u Krista, postati ‘alter Chiristus’, drugi Krist, kako bi obožili ljudsku narav i oplemenili ovaj svijet”, rekao je Blažević, te ukazao na knjigu Raffaela Di Muro „Trijumf ljubavi” koja je tiskana za tu prigodu.
Promicatelj Udruge Vojska Bezgrešne u BiH vlč. Vladislav Žarko Ošap prisjetio se početaka oživljavanja rada udruge u Hrvatskoj, poglavito zahvaljujući o. Gašpariću, kada su se u učlanjivati i zainteresirani iz BiH, gdje pak od 2006. počinje djelovati Nacionalni centar Vojske Bezgrešne. Pojasnio je, kako je to započelo u Drvaru gdje je tada bio župnik. „Moja želja kao župnika o proslavi 100 godina župe bila je, da proslava ne bude nešto što traje tek nekoliko dana, nego da nešto ostane i tako je došlo do pokretanja Vojske Bezgrešne u BiH koja danas u 40 župa ima oko 900 članova”. Počelo je prije stotinu godina sa šestoricom predvođenih fra Maksimilijanom, a danas govorimo o šest milijuna”.
U nastavku akademije prikazan je film „Militia Imaculatae” u produkciji Slovenske provincije sv. Josipa franjevaca konventualaca Studio Siposh. U uvodnoj riječi provincijal Kos istaknuo je kako je nedavno u Sloveniji održan susret članova Vojske Bezgrešne. Tom prigodom, a o 100. obljetnici utemeljenja Vojske Bezgrešne prema idejnom projektu fra Danila Holca, OFMConv., napravljen je 6′ film o sv. Maksimilijanu Kolbeu i Vojsci Bezgrešne. Hrvatski franjevci konventualci iskazali su želju da se film prevede na hrvatski jezik.
Na akademiji je pročelnik Katedre dogmatske teologije KBF-a i predstojnik Hrvatskoga mariološkoga instituta dr. fra Ivan Karlić, OFMConv., predstavio upravo tiskan prvi svezak „Spisa sv. Maksimilijana Kolbea” u kojem su na nešto manje od 1400 stranica sakupljena Kolbeova pisma. Znakovitim je ukazao na podudarnost da se „Spisi” u hrvatskom prijevodu objavljuju o 100. obljetnici utemeljenja Vojske Bezgrešne koju je utemeljio sv. Maksimilijan Kolbe kako bi promicao ljubav prema Bogu, Bezgrešnoj i svim ljudima. Djelo pruža mnogo informacija za rekonstrukciju i produbljivanje životnih zbivanja oko sv. Maksimilijana, ali i otkriva dubine Kolbeova unutarnjeg duhovnoga života i danas nama daje prigodu aktualizirati, posadašnjiti njegov apostolat, poslanje, namisli, ideje. „Spisi” su do danas bili dostupni na samo četiri jezika: na poljskom, talijanskom, španjolskom i engleskom.
U Kolbeovim spisima nalazimo pisma, zapise, kronike, razna Kolbeova razmatranja i sve to razvrstano kronološkim redom za svaku od tih kategorija. „Kronološki sadržaj je od velike pomoći i od velike važnosti. Čitajući ove tekstove i razmatrajući poniremo u duboko duhovno iskustvo sv. Maksimilijana, počevši od osnutka Vojske Bezgrešne, izdavanje ‘Viteza Bezgrešne’, izgradnje gradova Bezgrešne u Poljskoj i u Japanu, pa sve do dramatičnog uhićenja u Auschwitzu gdje je završio kao mučenik ljubavlju”. U današnje vrijeme u kojem je čovjek opijen individualizmom, egoizmom i relativiziranim vrijednostima jer je došlo do konfuzne spoznaje o vlastitoj slobodi, valja unijeti zrno evanđelja, a to je temeljno poslanje Crkve i kršćana. Kolbeovi spisi odgovor su posebice za naše vrijeme jer prije svega u njima susrećemo čovjeka, velikog čovjeka, redovnika, svećenika, konačno susrećemo sveca koji je itekako znao biti okrenut svome svijetu, ali u isto vrijeme znao se uzdignuti iznad toga svijeta, znao se okrenuti Bogu, i u Bogu nalaziti nadahnuće za odgovore na problematiku svoga svijeta, vremena, čovjeka. Ljubav je snažna i dugotrajna samo kada je utemeljena u Bogu, to je mudrost koju je sv. Maksimilijan našao i živio do kraja, naglasio je Karlić, istaknuvši uvjerenje da su djela poput „Spisa” obogaćenje za hrvatsku, društvenu, teološku, duhovnu i kulturnu scenu.
Na kraju akademije riječ zahvale svima koji rade na promicanju Vojske Bezgrešne u Hrvatskoj izrekao je fra Zdravko Tuba. Odlomke iz „Spisa” kazivao je fra Ivan Bradarić, a u glazbenom dijelu sudjelovali su sopranistica Adela Golac Rilović i dirigent i korepetitor Sion Dešpalj, a program je vodila Tanja Popec.
.