Svećenička skupština o viziji Dubrovačke biskupije
Detalj sa Svećeničke skupštine Dubrovačke biskupije
Dubrovnik (IKA )
Biskup Uzinić istaknuo kako „treba pokrenuti određenu obnovu župnih zajednica jer je župa struktura koja posjeduje veliku prilagodljivost"
Dubrovnik, (IKA) – Svećenička skupština Dubrovačke biskupije održana je 19. i 20. rujna u Slanom. Prvoga dana na skupštini su se susreli aktivni dijecezanski svećenici, a drugoga dana pridružili su im se ostali svećenici te voditelji vijeća i ureda Dubrovačke biskupije.
Dubrovački biskup Mate Uzinić govorio je o poslanju Crkve i biskupije te im predstavio viziju i poslanje Dubrovačke biskupije. Spomenuvši apostolsku pobudnicu pape Franje „Radost Evanđelja”, biskup je rekao kako ona „treba biti putokaz u kom smjeru kao partikularna Crkva trebamo ići”. Izdvojivši neke brojeve pobudnice u kojima Papa govori o važnosti misijskoga djelovanja Crkve, rekao je kako Papa poziva na „razlučivanje, čišćenje i obnovu” te to objasnio. Mijenja se paradigma pastoralnoga djelovanja, rekao je biskup, Crkva je pozvana biti manje pasivna (u uredima), a više aktivno usmjerena (misijsko poslanje). Svećenicima je predstavio i razmišljanje pročelnika Biskupijskog vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju don Ante Burića o izazovima s kojima se susreće mjesna Crkva, kao i razmišljanje jednoga slovenskog teologa o modelima organizacije crkvenoga djelovanja u budućnosti. Biskup je istaknuo kako „treba pokrenuti određenu obnovu župnih zajednica jer je župa struktura koja posjeduje veliku prilagodljivost, o čemu govori i Papa, a svi smo navikli na tip župe kakva je bila stoljećima”.
S obzirom na trenutačno stanje u biskupiji koje karakterizira visoka životna dob svećenika, ali i veliki broj župa u kojima više nema toliko mnogo stanovništva kao u prošlosti, biskup je rekao kako se na deset-dvanaest većih župa u biskupiji mogu primijeniti postojeći modeli pastoralnoga djelovanja poput župe kao zajednice zajednica, ali da taj model nije odgovarajući za ostalih pedesetak župa. Zato je kao putokaz za razmišljanje predstavio model „Župa kao dio pastoralne jedinice” odnosno model međusobnog povezivanja župa u pastoralnom djelovanju čime bi se postigla revitalizacija takvih manjih župa. Time se župe ne dokidaju nego se usmjeravaju na povezivanje u djelovanju na dekanatskoj, pa i biskupijskoj razini. Tako bi jedan župnik svoje pastoralne sposobnosti prenosio i na druge župe, stvarali bi se timovi svećenika i vjernika laika na razini dekanata, koji bi zajednički djelovali, a može se razmišljati i o stvaranju dekanatskih pastoralnih vijeća.
„U godinama koje su pred nama – a ovako dalje nećemo moći pa nešto moramo napraviti – ovo je smjer u kojem bismo mogli ići, stvarajući ako je potrebno i naš novi model. To ne isključuje brigu oko katehizacije mladih i odraslih, pastoral braka i obitelji, nego omogućuje da to možemo činiti na još kvalitetniji način jer neće svaki župnik misliti samo na onu župnu zajednicu kojoj je poslan, nego i na druge župe dajući najbolje od sebe svima na tom području, ali i primajući za svoju župnu zajednicu najbolje od drugih”, rekao je biskup.
Također je za rad u bračnom i obiteljskom pastoralu preporučio kateheze „Izazov očinstva” i „Izazov majčinstva”, koje su prikladne za izvođenje u župama, a napomenuo je kako se u Dublinu u Irskoj 2018. godine održava Svjetski susret obitelji, a u Solinu nacionalni susret. Rekao je i kako je HBK pokrenula Projekt unaprjeđenja priprave za brak.
Generalni vikar don Hrvoje Katušić predstavio je nove svećenike redovnike koji će djelovati na području biskupije kao i nove djelatnike u biskupiji, te podrobnije predstavio okvirni biskupijski godišnji pastoralni plan. Istaknuo je kako biskupijska vijeća i uredi u svom djelovanju vode računa o formacijskim programima specifičnim za pojedino vijeće te o programima povezivanja kroz različite zajedničke susrete. Kao dvije bitne točke vizije razvoja biskupije u narednom razdoblju istaknuo je jačanje dekanatske razine i jačanje povezivanja biskupijskih ureda i vijeća sa župama.
Sudionici skupštine imali su prigodu iznijeti svoja razmišljanja o najboljim načinima funkcioniranja biskupije u budućnosti, a u molitvenom programu sudjelovali su na euharistijskim slavljima i zajedno molili časoslov.