Sveti Petar u Šumi, (IKA) – Red pavlina u cijelome svijetu svake godine 26. kolovoza na poseban način slavi blagdan Gospe Jasnogorske, kojoj je posvećeno svetište u njihovu matičnom samostanu, u mjestu Jasna Gora nedaleko Čenstohove u Poljskoj. U pavlinskom matičnom svetištu ove je godine bilo izuzetno svečano jer je ujedno obilježena 300. obljetnica krunjenja čudotvorne slike Gospe Jasnogorske. Blagdan se od 1993. godine, od povratka pavlina u Sveti Petar u Šumi, i ondje obilježava svečanim misnim slavljem te procesijom s replikom slike Jasnogorske – Supetarske Gospe po mjestu, oko kalvarije.
Ove je godine blagdan proslavljen u sklopu Smotre starocrkvenoga pučkog pjevanja „Maša po starinski” pa je u glazbenom smislu misa bila uvelike obogaćena sudjelovanjem renomiranih zborova i kulturno-umjetničkih društava koji njeguju starocrkveno pučko pjevanje svojih krajeva.
Misno slavlje predvodio je svećenik Riječke nadbiskupije Ivan Šarić uz koncelebraciju više svećenika, a propovijedao je supetarski župnik pavlin Euzebije Josip Knežević. Komentirajući okolnosti svadbe u Kani Galilejskoj iz ulomka Evanđelja, u homiliji je potaknuo okupljene neka se, poput Marije daju poučiti, i tako će primiti blagoslov i milosti. Neka im ona bude uzor u vjeri i pouzdanju u Boga, jer iza kalvarije, i svake naizgled bezizlazne situacije, dolazi Uskrsnuće. Spomenuo je ukratko i povijest slike Gospe Čenstohovske koja je na Jasnu Goru donijeta iz Ukrajine 1382. godine. „Što god vam rekne učinite”, samo to ponesite s ove mise i imat ćete mir u srcu, istaknuo je propovjednik zaključno citirajući riječi Blažene Djevice Marije.
Po završetku misnog slavlja održana je procesija s replikom slike koja se nalazi na glavnom oltaru supetarske župne crkve, a koja se od one u jasnogorskom samostanu razlikuje po tome što supetarska nema ogrebotine.
Slika Jasnogorske Gospe na glavnom oltaru crkve Sv. Petra i Pavla u Svetom Petru u Šumi je, prema zapisima, prosuzila godine 1721. Zapis o tome postoji u biskupskom arhivu u Poreču, među spisima o obilasku župa po porečkom biskupu Gašparu Nigrisu koji je vjerodostojno prepisao nekoliko stranica iz knjige spomenice supetarskih pavlina. Te godine na Badnjak pavlin Pavao Subski opazio je oko podneva na licu Blažene Djevice Jasnogorske na glavnom oltaru suze, jedna je kaplja istekla od sredine čela do usnica, druge tri pojavile su se pod okom do nosnica. Vidjevši to čudo pavlini su se bili strašno prestrašili. Nakon zvonjave silno mnoštvo uputilo se u crkvu gledati suzama pokriveno lice na slici. Na Novu godinu, 1. siječnja 1722., pred pavlinima i mnoštvom vjernika prvi viditelj čuda o. Pavao Subski misnim je rupčićem otro kaplje s Marijina lica. Od tada pa sve do odlaska pavlina iz Sv. Petra u Šumi godine 1783. mnoštvo ljudi iz svih dijelova tadašnjih hrvatskih zemalja hodočastilo je slici čudesne Majke Božje Jasnogorske, a mnogi su pravili zavjete ponajviše u bolestima.