Seoul, (IKA) – U Seoulu je od 22. do 29. srpnja bio domaćin 102. svjetskog esperantskog kongresa na kojem je sudjelovalo više od tisuću esperantista iz šezdesetak zemalja. Time se glavni grad Južne Koreje upisao na popis gradova koji su po dva puta bili domaćini kongresa. Naime, kongres je u Seoulu održan i 1994. godine.
Tema ovogodišnjeg kongresa bila je „Turizam i razvoj: put prema održivosti”. Kongres je bio i u znaku Zamenhofove godine. Naime, ove godine se obilježava sto godina od smrti inicijatora međunarodnoga jezika esperanta dr. Lazara Ludviga Zamenhofa. Ta visoka obljetnica uvrštena je na UNESCO-v popis na kojem se nalaze obljetnice koje UNESCO preporuča obilježavati.
Kongres je održan pod visokim pokroviteljstvom potpredsjednika Parlamenta R. Koreje Park Joo Suna, a u počasnom odboru bili su i gradonačelnik Seoula Park Wonsoon, korejski veleposlanik pri Svetoj Stolici Jeong Yangkeun, generalni tajnik Nacionalne komisije za UNESCO Kim Kwangho, kao i predsjednik Korejske turističke zajednice Jung Chang Soo. Počasnim odborom predsjedao je predsjednik Hankuk sveučilišta stranih studija Kim In Chul, gdje je kongres i održan.
Tijekom kongresnog tjedna održano je niz predavanja o zemlji domaćinu, kao i više desetaka tematskih susreta strukovnih esperantskih udruga, a prvi put u Koreji slavljena je i misa na esperantu. Zemlja domaćin predstavila se i s bogatim kulturnim programom.
Posebne sesije bile su posvećene kongresnoj temi. Esperantisti su u tom vidu dali vrlo šarolik pristup temi s naglascima na ekološki, gospodarski, kulturni, kao i obrazovni vid turizma.
Vezanu uz kongresnu temu, Marija Belošević, tajnica Hrvatskoga esperantskog saveza, održala je predavanje o hrvatskoj kulturnoj baštini upisanoj na UNESCO-ve popise svjetske baštine i nematerijalne baštine. Također je kratko predstavila i hrvatsku povijest s naglaskom na jezik, a nazočni su imali priliku upoznati se i s osnovnim izrazima na hrvatskoj jeziku. U kongresnoj knjižari koju tijekom kongresa praktički svaki sudionik posjeti više puta, a obavezno je posjete i gosti bila je postavljena izložba fotografija hrvatske baštine na UNESCO-vim popisima. Uz fotografije autorice izložbe Marije Belošević, bile su izložene i fotografije Krešimira Beloševića, Ratimira Delorka, Aleksandre Gabrilo, Gordane Krizman, Mihaela Kuzmičića, Vedrana Odeljana, Gordane Plavšić, Tihomira Šutala i Željka Vurma. U sklopu izložbe bile su izložene i hrvatske poštanske marke vezane uz tematiku hrvatske baštine i turizma, koju je za tu prigodu darovala Hrvatska pošta. Esperantisti su se u svoje domove vratili i s prigodnim darovima koje su osigurale Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica grada Zagreba i Hrvatska pošta. U toj prigodi predstavljena je i probna aplikacija o Hrvatskoj na esperantu na kojoj Hrvatski esperantski savez temeljem prikupljenih prijedloga ima namjeru raditi tijekom sljedećih mjeseci.
Na ovogodišnjem kongresu predstavljena su i izdanja Hrvatskoga esperantskog saveza objavljena u protekloj godini: roman Božidara Prosenjaka „Divlji konj” u prijevodu Zore Heide, zbirka pjesama i misli Majke Terezije objavljena u prigodi kanonizacije, te zbirka pjesama „Poslije devedesete – zapisi iz staračkog doma” Lucije Borčić (1921.-2015.). Zbirka, kao i sjećanje na Luciju Borčić obilježeno je i posebnim programom. Naime, riječ je o osobi koja je dala nemjerljiv doprinos širenju hrvatske riječi prijevodima na esperanto i to od Marulića do naših dana. U ovoj prigodi otvoren je i natječaj „Lucija Borčić” za prevođenje poezije i proze na esperanto. U okviru predstavljanja Međunarodne udruge katoličkih esperantista na informativnom štandu mogli su se naći i informativni preklopnici o hrvatskim blaženicima Alojziju Stepincu i Mariji Propetog Isusa Petković.
Pretposljednjega dana kongresa, u korejskom parlamentu održan je skup posvećen temi ujedinjenja Koreja. Bilo je pozvanih sedamnaest esperantista iz cijeloga svijeta, među njima i tajnica HES-a Marija Belošević. Skupu su nazočili i potpredsjednik Parlamenta Park Joo Sun, kao i predsjednici vladajuće i opozicijske stranke, te više parlamentaraca. U auditoriju je bilo i oko 170 esperantista iz četrdesetak zemalja, te predstavnici civilnih udruga iz Koreje.
Korejski mediji pokazali su veliko zanimanje za to događanje, a cijela rasprava vođena je na esperantu uz simultano prevođenje na korejski jezik. Nakon što je svih sedamnaest panelista iznijelo svoja mišljenja i rasprave koju je vodio inicijator skupa dr. So Gilsu, zaključnu riječ održala je Marija Belošević.