Gumjera, (IKA/TABB) – „Velika nam djela učini Gospodin, opet smo radosni”, tim riječima starozavjetnog psalmiste započeo je banjolučki biskup Franjo Komarica neuobičajeno koncelebrirano misno slavlje na improviziranom natkrivenom oltaru porušene župne crkve, posvećene Uzvišenju sv. Križa 1903. godine u župi Gumjera u BiH, na desnoj strani donjeg toka rijeke Vrbasa, u nedjelju 30. srpnja.
Povod tom misnom slavlju je bio „dijamantni” redovnički jubilej redovnice Družbe Klanjateljica Krvi Kristove – poljske provincije s. Magdalene Karaban iz grada Boleslawiec, rođene i krštene prije II. svjetskog rata u toj župi, koju su tada sačinjavali uglavnom poljski katolici. Iz te župe porijeklom je još pet sestara iste Družbe te jedan svećenik. Sestra Magdalena je žarko željela „da svoje redovničke zavjete u povodu 60 godina redovništva obnovi baš u crkvi svoga krštenja”, u iseljenoj župi Gumjera. S njom je stigla iz Poljske grupa vjernika čiji su roditelji rođeni u Bosni.
Među 50-ak osoba okupljenih na misi, koji su većinom došli iz susjednih župa, bila su petorica svećenika. Među njima je bio i ovogodišnji zlatomisnik, također porijeklom Poljak, sin poljskih doseljenika u Bosnu preč. Adolf Višaticki, župnik u Lištanima, upravitelj župe Odžak-Ćaić i livanjski dekan. Bilo je prisutno i osam redovnica Družbe klanjateljice Krvi Kristove.
Pozdravnu riječ nazočnima uputio je prnjavorski župnik mons. Lukenda. Tijekom misnog slavlja naizmjenično su se izmjenjivale pjesme i čitanja na poljskom i hrvatskom jeziku.
U propovijedi biskup je istaknuo važnost redovništva u Crkvi, značenje nazočnosti poljskih katolika u Banjolučkoj biskupiji te opravdanost obilježavanja redovničkih i svećeničkih jubileja.
Dan prije podignut je na drvenu konstrukciju iznad oltarskog prostora nekadašnje župne crkve križ s raspelom, kojega je za vrijeme misnog slavlja blagoslovio biskup Komarica.
Na kraju misnog slavlja, pod kojim je obnovila svoje redovničke zavjete, s. Magdalena pred svima je izrazila svoju veliku zahvalnost Bogu, te osobito žrtvi mladog župnika Gumjere vlč. Anti Dujloviću, čiju mučeničku smrt iz 1943. godine ona dobro pamti i kojoj pripisuje i svoje redovničko zvanje i zvanje ostalih redovnica i svećenika, rodom iz Gumjere.
Nakon mise nastavilo se s ugodnim druženjem na prostoru oko temelja crkve, a zainteresirani su mogli pogledati i novootkrivene temelje župne kuće obrasle u šumu kao i cijela župa Gumjera.