Popovići, (IKA) – Dubrovački biskup Mate Uzinić na misnom slavlju u nedjelju 2. srpnja blagoslovio je obnovljenu crkvicu Pohođenja Blažene Djevice Marije, u narodu poznatije kao crkvica Gospe od Zaluga, u Popovićima u Konavlima. Na misi su koncelebrirali don Josip Mazarekić, dekan Konavoskoga dekanata i župnik župe Presvetog Trojstva Gruda, don Josip Barišić, župnik župe sv. Nikole Čilipi, i don Mato Karamatić, župnik župe sv. Nikole Cavtat. Okupio se i veliki broj Konavljana s obzirom da je to zavjetna crkvica svih konavoskih župa.
Na početku propovijedi biskup Uzinić srdačno je pozdravio sve okupljene vjernike te im čestitao blagdan Pohođenja BDM, koji se po novom kalendaru slavi 31. svibnja. Također im je čestitao uspješnu obnovu crkvice, ali i poručio kako su time pokazali da ista ona vjera koja je potaknula njihove pretke da na tom mjestu podignu crkvu živi u Konavlima i danas. Dodao je i kako je to znak služenja, kako u očuvanju vjere tako i kulture, koji tom obnovom predaju sadašnjoj i budućoj generaciji. Objasnio im je da je uz crkvu blagoslovio i puk jer su oni dio Crkve baš kao što je i svaki kamen dio ove crkvice. Biskup je rekao kako se na ovaj dan ipak slavi svetkovina Pohođenja BDM, te da BD Mariju kojoj je posvećena crkvica ne promatramo samo kao onu kojoj posvećujemo crkve već i kao dio žive Crkve, kao jednu od nas. Istaknuo je i kako postoje tri crkve. Nebeska proslavljena Crkva, Crkva u čistilištu i mi, putujuća Crkva. Kazao je i kako s obzirom da se na navedeni blagdan prisjećamo kako Marija hodi iz Nazareta prema svojoj rodici Elizabeti, da i mi danas promatramo Mariju kao putujuću Crkvu, kao dio nas. Ali i da je, prema sugeriranju Drugoga vatikanskog sabora, prepoznajemo kao Majku Crkve, te model na koji se Crkva ugledala. Upozorio je kako ne smijemo ostati Crkva koja se samo okuplja u crkvi kako bi susrela Boga, već da moramo izići i postati svjedoci Božje ljubavi, što je Marija učinila kad je pošla pomoći Elizabeti, nakon što je Bog u njoj postao Bog s nama. Istaknuo je i da onaj koga Bog dotakne ne može ostati nezainteresiran za druge, za potrebe svijeta i vremena u kojem živimo, ali i kako to možemo uspješno izvršiti ako dozvolimo Bogu da uđe u naš život, baš kao što su to napravili Isus i Marija.
„Ova obnova nije interes jednog pojedinca, nego cijele vaše zajednice, interes naše sadašnjosti i budućnosti.” Na temelju tih riječi biskup im je poručio i kako su pozitivno odgovorili tom poslanju, ali kako je to ipak samo mali dio našega poslanja širenja Božje ljubavi. Kao prigodnu nit biskup je spomenuo kako je Marija predstavnica Novog zavjeta, jer u sebi nosi evanđeosku novost, a Elizabeta, kojoj Marija ide ususret, predstavnica Starog zavjeta i tradicije. „Kao i u obnovi ove crkve nova iskustva, nove spoznaje susrele su se sa starim vrijednostima koje je trebalo očuvati i zaštititi”. Na primjeru ove crkvice vjernicima je pojasnio i kako bi se trebali otvoriti tim novostima: „Da je ova crkva zahtijevala one stare materijale i način na koji su naši preci gradili ovu crkvu vrlo vjerojatno bi je teško obnovili. Morali smo upotrijebiti nova iskustva. Tako bi to trebali učiniti i kad je vjera u pitanju.” Osvrnuo se i na spomenute datume blagdana i svetkovine Pohođenja BDM, 31. svibnja i 2. srpnja, te primijetio kako „nismo prihvatili” promjene u kalendaru koje je donio Drugi vatikanski sabor. Zapitao se i je li to znak koji nam pokazuje koliko smo zapravo kao Crkva prihvatili otvaranje svijetu, novostima, te naglasio kako je to važno pitanje o kojem se treba razmišljati u biskupijskim vijećima, ali i o kojem bi trebali sami vjernici razmišljati. Razmišljati o tome kako odgovoriti izazovima trenutka, a pogotovo izazovu budućnosti.
Osvrnuvši se na neka prošla vremena biskup je kazao kako smo vjeru uspjeli očuvati zbog tradicije, jer nas je hvatao dišpet. „Tradicija je dobra kao dišpet, prkos. Ali danas nemamo neprijatelja, imamo različite ponude. Hoćemo li između tih različitih ponuda uspjeti doista izabrati Isusa Krista i u njega, u vjeru u njega staviti sve svoje pouzdanje? To ovisi o tom koliko ćemo se doista na nov način s njime upoznati. Na Marijin način, dozvoljavajući mu, ne zato što su to činili moji preci nego zato što se on osobno meni osobno ponudio, da uđe u moj život i da ga promijeni. I da onda omogući da s njim u sebi izađem iz te svoje stvarnosti i krenem u susret svima onima kojima nas šalje. Odnosno, vratit ću se na onaj početak, da nas poveže međusobno u vjeri i ljubavi i kao živu Crkvu pošalje svijetu da budemo znak i svjedočanstvo one ljubavi kojom Bog ljubi sve ljude”, zaključio je mons. Uzinić.
Na kraju misnog slavlja dekan Mazarekić posebnu zahvalu uputio je Milu Klaiću koji je izradio kameni oltar, ali i župnom zboru župe Gruda koji je uveličao pjesmom ovo misno slavlje. Zaštitne radove, nakon godina brojnih oštećenja na crkvici Pohođenja Blažene Djevice Marije (Gospe od Zaluga) iz 17. stoljeća, proveli su 1998. godine Ministarstvo kulture RH i Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Voditeljica radova bila je Zehra Laznibat. Građevinske radove izvodile su tvrtke Građevinar Quelin i Dom izgradnja. Restauratorski radovi na sanaciji zidnog oslika u svetištu crkve provedeni su 2014. godine, a 2016. radovi na restauraciji oltarne slike. Restauratorske radove provela je Umjetnička radionica Šarena jezera, a financiralo ih je Društvo prijatelja dubrovačke starine te Ministarstvo kulture RH. Unutrašnjost crkvice krasi zidno slikarstvo karakteristično za sakralne objekte iz 17. stoljeća.