Varaždin, (IKA) – Tristotinjak hodočasnika uputilo se u subotu 1. srpnja rano ujutro na 328. zavjetno hodočašće grada Varaždina Majci Božjoj Bistričkoj. Hodočašće je započelo u varaždinskoj katedrali Službom riječi koju je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Uslijedio je hodočasnički blagoslov nakon kojeg su vjernici krenuli na put dugačak gotovo 50 kilometara. Popodne su se hodočasnici okupili na Vinskom Vrhu odakle su krenuli ulaznom procesijom u svetište Majke Božje Bistričke. „Naši stari su se zavjetovali, a mi kao što primamo i neka druga dobročinstva od naših starih, tako smo primili i duhovnost i vjeru. Zato je važno da to što su nam dali čuvamo i da znamo te običaje dalje prenijeti. Hodočašća su važna iskustva vjere”, rekao je biskup. „Hodočašće je ponuda, a mi smo se već po krštenju zavjetovali ići putem koji se zove Isus Krist. Ovdje ili na nekom drugom mjestu uvijek će biti onih koji će izvršavati svoj zavjet”, poručio je biskup Mrzljak. Organizator ovogodišnjeg hodočašća je župa svetog Nikole iz Varaždina. „Malo nas je manje bilo nego inače, ali mi koji smo vjerni – radosni smo”, rekao je župnik župe svetog Nikole preč. Stjepan Najman.
Prvi dan zavjetnog hodočašća završio je hodočasničkom misom na otvorenom te procesijom sa svijećama „Put svjetla” na Kalvariji. U nedjelju 2. srpnja ujutro hodočasnicima pješacima pridružili su brojni vjernici koji su stigli biciklima, automobilima, vlakovima i autobusima. Križni put na kalvariji te središnje zavjetno euharistijsko slavlje nakon toga predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s generalnim vikarom Varaždinske biskupije mons. Antunom Perčićem i s još 20-tak svećenika s područja Varaždina i okolnih župa. U svečanoj procesiji prije euharistijskog slavlja sudjelovali su predstavnici varaždinske gradske vlasti, kao i Zdrug katoličkih skauta Varaždinske biskupije.
U homiliji okupljenom mnoštvu u Crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca biskup Mrzljak rekao je da je zavjet obećanje Bogu „da ćemo mu nešto dati ili darovati”. Zavjet je slobodan i osobni čin. Cilj mu je proslaviti Boga kome se prinosi. Nije samo jednostavan čin, nego i slobodna volja da se on izvrši priznavajući Boga apsolutnim gospodarom svega. Zavjet je nešto duboko ukorijenjeno u duši religioznog čovjeka i zavjet poznaju gotovo sve religije na svijetu. Katolički vjernici grada Varaždina prije 328. godina učinili su zavjet da će svake godine hodočastiti u svetište Majke Božje Bistričke, ako ih Bog poštedi od smrtonosne bolesti kuge koja je tada harala svijetom. Možda bismo danas mogli reći i na neki način se ispričati ‘kako su taj zavjet učinili naši preci i više nas ne obavezuje. Uostalom ne bojimo se više kuge, jer je medicina toliko napredovala i pobijedila je tu smrtonosnu bolest’. No, ta riječ kuga postala je sinonim za svako zlo koje ubija čovjeka. Kuga današnjeg čovjeka su različite ovisnosti koje ga uništavaju. Kuga je droga, kocka, seksualna razularenost. Mogli bismo nabrajati mnoga zla našeg vremena. Prema tome, naš zavjet je suvremen”, rekao je biskup Mrzljak.
Istaknuo je da, „kao što smo od naših predaka baštinili mnogo lijepih stvari na području kulture i znanosti, tako baštinimo i njihovu vjeru i duhovnost. Na taj način iskazujemo naše poštovanje prema našim precima”.
„Zavjet je čin slobodne volje svakog pojedinca. Bog poziva, a čovjek se odaziva. Dakako da se može i ne odazvati, oglušiti se na Božji poziv, a može ga se i prezreti i odbaciti, dakako na svoju štetu. Povijest spasenja je povijest poziva Boga koji se nudi čovjeku kao vođa na njegovom vremenitom zemaljskom putovanju i koji ga vodi sigurnom cilju – vječnoj sreći i spasenju. Nije li to najveća težnja svakoga čovjeka i čitavog čovječanstva? Kako ostvariti sreću i blagostanje ovdje na zemlji i kako živjeti vječno? Tijekom povijesti bilo je mnogo pokušaja raznih vođa koji su željeli ljudima pokazati kako ostvariti tu težnju. Ljudi su često bili prevareni i vođeni posve krivim putem i završili u ljudskim katastrofama. Spomenimo samo totalitarne režime prošloga stoljeća: fašizam, nacizam i komunizam, kada su se pojedini vođe slavili poput nekog božanstva”, rekao je biskup okupljenom mnoštvu. Pjevanje tijekom zavjetne hodočasničke mise animirao je zbor župe svetog Nikole biskupa „Donum”.
Nakon nedjeljne mise, u poslijepodnevnim satima, u bazilici Majke Božje Bistričke bilo je euharistijsko klanjanje te nakon njega oproštajna procesija.