Gotalovo, (IKA) – U crkvi Sv. Ivana Krstitelja u nedjelju 25. lipnja u podravskom pograničnom mjestašcu Gotalovu varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je misno slavlje uz svetkovinu zaštitnika. Koncelebrirali su domaći sin iz Gotalova umirovljeni svećenik mons. Alojzije Petrović i župnik župe Sveta tri kralja u Goli pod koju spada Gotalovo Siniša Preiner. Tom je misom ujedno svečano proslavljen završetak obnove crkve, a obilježene su još neke važne obljetnice. Vjernici iz Gotalova tako su proslavili čak 185 godina od prvoga podignutog raspela usred sela, kao i 120. obljetnicu novog kamenog križa ograđenog željeznom ogradom usred sela pred školom. Jubilarnu 100. obljetnicu obilježilo je kameno raspelo na groblju koje je postavljeno 1917. godine zahvaljujući tadašnjem župniku Jurju Župancu i gotalovečkoj obitelji Josipa Večenaja. Neki stariji mještani sjećaju se i postavljanja oltarne slike svetog Ivana Krstitelja koja je postavljena prije 80 godina. Najsvježija obljetnica je ona novopodignutog raspela u gornjem kraju sela 1997. godine, dakle prije točno 20 godina.
Sve je prisutne pozdravio domaći župnik Preiner. Ovo slavlje je veliko, jer se obilježava 190 godina postojanja naše župe. Dokaz je to da je radišnim i jednostavnim ljudima ovoga kraja već gotovo dva stoljeća stalo do slavljenja Boga. Zato se ovom svetom misom želimo prisjetiti svih koji su svoje živote utkali u povijest župe Gola, kao i svih ljudi koji su svoje živote i djeliće vremena posvetili izgradnji duhovnog i materijalnog dijela ovog našeg mjesta. Želimo zahvaliti i što smo uz pomoć Varaždinske biskupije uspjeli dovršiti obnovu našeg crkvenog tornja, istaknuo je vlč. Preiner, posebno zahvalivši biskupu što „ne zaboravlja ove malene i daleke krajeve i ove jednostavne ljude koji stoje pred vama, a koji se trude slijediti Isusa Krista”.
Varaždinski biskup čestitao je svim mještanima dan njihove župe, ali i Dan državnosti. Država to nisu samo zemaljske granice koju možete ovdje svaki dan vidjeti. Država to smo mi. Mi koji živimo u toj našoj domovini Hrvatskoj i zato je to blagdan svih nas. Prigoda je to da molimo za ovo mjesto, za župu, ali i za cijelu nam domovinu Hrvatsku, kazao je biskup. U propovijedi mons. Mrzljak istaknuo je da toga dana osim sv. Ivana Krstitelja i Dana državnosti slave i najstariji kršćanski blagdan – nedjelju. Prvi kršćani nisu imali drugih blagdana osim nedjelje. Isusovi učenici već 2000 godina neprestano se svake nedjelje nalaze da bi slušali riječ Božju i slavili žrtvu Kristovu. Onim prvim nedjeljama nakon Uskrsa nisu imali sve zapisano u knjizi Evanđelja i Svetoga pisma, već su prepričavali događaje. Prisjećali su se svega što je Isus govorio, kako je poučavao i što je činio. Na poseban način su činili ono što im je i On rekao: „Ovo činite meni na spomen”. To je ta naša nedjeljna euharistija. Tek nakon nekoliko desetljeća, evanđelisti su zapisali sve ove riječi koje su oni ponavljali i bili su svjesni kako su te riječi snagom Duha Svetoga upućene svakom čovjeku. To nije nešto što pripada prošlosti, nego je to sadašnjost. I danas, nakon skoro 2000 godina, to je sadašnjost. Božja riječ je nama danas upućena! Sjećali su se prvi kršćani i Ivana Krstitelja koji je bio onaj koji je pripravljao ljude da prepoznaju Isusa. Proroci su neprestano kroz Stari zavjet navješćivali: „Bog će ispuniti svoje obećanje. On će nas pohoditi i doći će k nama”. Kada čovjek očekuje da se Bog objavljuje i da djeluje, očekivao bi nekakve spektakularne događaje. No, Bog dolazi u obliku malog djeteta u Betlehemu, kao Isus iz Nazareta, sin jednog stolara i Marije. Nije bilo lako prepoznati Sina Božjega. Zato je Ivan Krstitelj imao jako važnu zadaću kada je mogao reći: „Evo ga, to je taj. Onaj koji oduzima grijeh svijeta”. Ivan je pozivao ljude da se obrate od svojih zlih djela i da priznaju ljudsku malenost, jer tek tada mogu prepoznati Boga. Ako je čovjek pun sebe i misli da sve može, teško će prepoznati Boga koji dolazi čovjeku. Zato je važan preduvjet poniznost i priznanje grešnosti, slabosti i nemoći. Jako je važno prepoznati Boga koji dolazi u ovom našem vremenu. Dakako da je tu potreban odgoj u vjeri. Kada se Ivan rodio mnogi su se pitali: “Što će biti od ovog djeteta”. Zar nije to pitanje za svakoga čovjeka? Za Ivana je zapisano da je rastao i duhovno jačao. Kada gledamo naše mlade i pitamo se što će biti od ove djece, sigurno znamo što treba činiti. Treba ih odgajati, ali i duhovno jačati. To može biti onda kada se sastajemo nedjeljom u crkvi. Kada dovodimo djecu u crkvu, ona ne razumiju gotovo ništa, no vide svoje roditelje, bake i djedove i znaju da je to nešto važno. Ovdje se jača i duhovno bogati. To je duhovna snaga koju može dati Crkva koja slijedi Ivana Krstitelja. Jer kao što je Krstitelj u svoje vrijeme mogao pokazati na Isusa, tako i Crkva nastavlja njegovo djelo i želi danas pokazati Boga koji dolazi i ulazi u naš svijet. Istina koja se zove Isus Krist je neprestano upućena čovjeku, poručio je biskup Mrzljak.
Na misi i ivanjskom proštenju okupio se velik broj vjernika iz Gotalova, a stigli su i predstavnici Gyekenyesa, prijateljskog gradića iz susjedne Mađarske udaljenog svega nekoliko kilometara. U vrijeme kada je državna granica „pojačana” bodljikavom žicom, stanovnici pograničnih mjesta poručuju: „Granica nije prepreka da ljudi ne bi bili prijatelji”.