Zagreb, (IKA) – Naslovnicom novoga broja Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 18. lipnja dominira slika i početak vijesti o velebnoj proslavi 330. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom Hrvatske, koju je u Nacionalnom svetištu u Karlovcu predvodio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić uz sudjelovanje umirovljenog vojnog biskupa Jurja Jezerinca, stotinjak svećenika, predstavnika državnih dužnosnika i političkoga života s predsjednicom Republike Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović te mnoštva vjernika. Kardinal je u propovijedi posebice istaknuo: “Treba čuvati svako ljudsko biće, počevši od onoga začetoga i još nerođenoga. (…) U obitelji bračni drugovi čuvaju jedno drugo, kao roditelji brinu se za djecu, a kasnije s vremenom djeca postaju čuvari roditelja. Vodimo brigu jedni o drugima. S posebnom pozornošću budimo usmjereni na djecu i mladež, osobito na njihov odgoj i obrazovanje”.
Glavni urednik Ivan Miklenić u “Komentaru” postavlja pitanje, koje je ovih dana mučilo gotovo svakog hrvatskog građanina – treba li se čuditi koaliciji HDZ-a i HNS-a? Odgovor mu je kratak i jasan – vlast je ostala u “starim” rukama, poručujući javnosti: “Umjesto zgražanja nad koaliranjem HDZ-a i HNS-a, ili umjesto žaljenja što nije još jednom došlo do izvanrednih parlamentarnih izbora, bolje se pomiriti sa stabilnošću koja će omogućiti da se učine barem neki mali koraci. Pravi, očekivani i nužni zaokret ionako bit će moguć tek kad se radikalno promijeni izborno zakonodavstvo i dogodi demokracija u strankama”.
“Čovjeka vratiti u središte kao cjelovitu osobu i u medicini”, naslov je intervjua s dr. Marijem Glavašem, svjetskim inovatorom u zdravstvu, kirurgom u Puli i dragovoljcem Domovinskoga rata, koji iznosi prijedloge za hrvatski zdravstveni sustav: “Za rješavanje problema bitna je visoka razina morala i savjesti, a odsutnost tih kategorija ne stvara probleme samo u zdravstvu, nego mnogo šire. Kriza morala ugrožava ne samo nas, nego i cijelu našu zapadnu civilizaciju, jer zanemarujući ili odričući se religije, gubimo podlogu morala u etici, druge ne poznajemo, a upravo etika i moral daju smisao životu”.
Kolumnistica Đurđica Ivanišević Lieb u “Zapažanjima” dotiče nekoliko tema vezanih za protekli tjedan, kao slavljenje obljetnice rođenja Josipa Broza Tita, objavu nove knjige Vjekoslava Krsnika: “Prvih sto notornih hrvatskih Jugoslavena i organizacije pod njihovim utjecajem” i sl., ali je posebno zanimljivo njezino spominjanje rezultata međunarodnoga istraživanja o učeničkoj sreći, među kojima su i hrvatski učenici: “U Hrvatskoj 15-godišnjaci slabijega statusa ne iskazuju znatno niže zadovoljstvo životom od učenika najvišega statusa, za razliku od većine drugih zemalja. Zanimljivo je i da su učenici u Hrvatskoj s najlošijim rezultatima na testovima u prosjeku zadovoljniji životom od učenika s najboljim rezultatima na ispitima”. Već sam naslov kolumne “Zadovoljstvo životom ne mjeri se samo uspjehom” potiče na razmišljanje.
Mr. Krešimir Cerovac u novom “Teološkom osvrtu” također već naslovom privlači pozornost: “Korupcija jezika i ponižavanje riječi”. O čemu je zapravo riječ pojašnjava u vrlo zanimljivom napisu: “Danas korupcija jezika, općenito uzevši, djelotvorno uništava vezu koja drži društvo zajedno. Za to postoji nekoliko razloga, ali svi oni imaju zajednički cilj: ‘zatamniti istinu i uzdrmati ljudska prava’, kako je govorio John Locke… Većina onih koji afirmiraju ljevičarska uvjerenja misle o svojim pogledima kao o jedinom načinu ispravnoga razmišljanja o životu. No ljevičarstvo je itekako svjetovni oblik religije i u današnje je doba, zahvaljujući medijima, mnogo energičnije u smislu prozelitizma od kršćanstva”.
Sugovornik Tanji Baran u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” je Bernard Gršić, čitač i govornik sa zagrebačkoga Jordanovca koji je postao kreator digitalizacije hrvatskoga društva, a Jadranka Pavić u rubrici: “U službi bližnjega” opisuje Centar “Sveti Ante” Benkovac i njegovu ravnateljicu prof. Antoniju Tokić.
Povijesni feljton o karitativnoj djelatnosti bl. Alojzija Stepinca objavljuje nadbiskupov dopis Josipu Brozu Titu, dr. Vladimiru Bakariću i ondašnjoj Vjerskoj komisiji od 17. kolovoza 1945. u kojem pokazuje nedosljednosti u primjeni načela “zemlja je onoga, koji je obrađuje”.
Ivan Tašev u reportaži predstavlja sadašnjost, prošlost i perspektive župe sv. Jeronima u Pučišćima na otoku Braču.