Zagreb, (IKA) – Prvo hodočašće svećenika Banjolučke biskupije u zagrebačku prvostolnicu na grob bl. Alojzija Stepinca i u Krašić održano je u srijedu, 7. lipnja. Svećenike su predvodili njihovi pastiri biskup Franjo Komarica i pomoćni biskup Marko Semren.
Na grobu bl. Alojzija Stepinca prigodni nagovor je hodočasnicima održao postulator kauze za proglašenje svetim Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja. Naglasio je kako je kardinal Kuharić rekao da je tijelom Alojzija Stepinca hrvatska zemlja postala jača. „Božjom providnošću od samoga početka, od kad je tijelo položeno u grobnicu zagrebačkih nadbiskupa, ovo je postalo mjesto uslišanja”, rekao je mons. Batelja, te podsjetio kako su upravo zahvaljujući progoniteljima ostali zapisani toliki tragovi svetosti i uslišanja na ovome svetom mjestu. Kratko se osvrnuo i na poveznicu nadbiskupa Stepinca s Banjalučkom biskupijom. Naglasio je, kako je Stepinac četiri puta bio u Banjoj Luci, a u samostanu sestara Klanjateljica Krvi Kristove, 1938. na svoj imendan 21. lipnja sreo je 17 redovnica rodom iz Krašića. „Bio je u dobrim odnosima s vašim pastirom, biskupom Garićem, zaslugom biskupa Mišića i nadbiskupa Stepinca sačuvani su životi više do 200 liječnika Židova i njihovih obitelji koji su bili poslani u BiH radi liječenja endemskog sifilisa ali u prvom planu bilo je spašavanje ljudskih života”.
Nadalje je posvijestio kako je progon Stepinca bio paradigma za sve progonjene, a radi se ne o desecima, stotinama, nego deseci tisuća ljudi su prognani ili ubijeni samo zato što se nisu mogli odreći svoje narodne pripadnosti hrvatskom narodu i svoje vjerske opredijeljenosti za Krista u Katoličkoj Crkvi. Vama braćo svećenici želio bih reći da se nalazimo pred eminentnim i izvanrednim svećenikom i pastirom duša. Želio bih danas na ovome hodočašću, na ovome mjestu njegovoga posljednjega počivališta i kad budete u Krašiću gdje je tamnovao i Bogu dušu predao vidite ono što je najvažnija poruka njegovoga života: biti Božji. Zadnje riječi koje je izgovorio „Fiat voluntas tua”. Ono što svećenik obećava u času ređenja, to je on gajio kroz čitav svoj svećenički i biskupski život i zato je želio da svaki svećenik ima duboku vjeru u red svećeništva koje ne dolazi od sebe, nego ‘milošću Božjom jesam što jesam’, tako bi trebao govoriti svaki svećenik. Stoga otkrijmo veličinu Stepinčeva duha i kao kompas u ravnanje u našemu životu”, rekao je mons. Batelja.
Uslijedila je pobožnost bl. Alojziju Stepincu. Litanije je predmolio don Žarko Vladislav Ošap, a molitvu bl. kardinalu biskup Komarica, dok je biskup Semren predvodio molitvu za Stepinčevo skorašnje proglašenje svetim.
U izjavi za Informativnu katoličku agenciju, biskup Komarica je rekao: „Trudimo se biti vjerodostojni članovi Kristove Crkve, osobito Kristove Crkve u hrvatskom narodu tamo gdje nas je Bog postavio da odrađujemo posao koji On želi od nas. Nekoliko posljednjih godina kako su nam mogućnosti davale i financijske i obnoviteljske i druge, nakon poratnih godina pokušali smo se organizirati da svake godine idemo na jedno za nas važno mjesto. Ove godine je izabrano da dođemo u zagrebačku katedralu, odnosno Krašić kao posebna mjesta i milosti, i duhovne obnove nas samih koji u Crkvi imamo mjesto koje su imali naši uzori i svjedoci vjere, kao što je bio bl. Miroslav prošle godine kad smo bili u Istri, tako još više bl. Alojzije ovdje. Zahvalan sam Bogu da nam je uspjelo da se sakupilo gotovo 95% svećenika biskupije. Danas ćemo u zajedničkoj molitvi i druženju u katedrali, te u Krašiću gdje ćemo imati misu, imati vremena za razmatranje i pobožnost. Nastojat ćemo moliti Božju snagu za posao koji nam danas povjerava, kao što je povjerio i onima u čije se uzore ugledamo, među njima i velikog čovjeka našeg Crkve, uzor bl. Alojzija”.