Dubrovnik, (IKA) – Članovi molitvenih zajednica, duhovnih pokreta i crkvenih društava s područja Dubrovačke biskupije okupili su se na Duhovski ponedjeljak 5. lipnja u Dubrovniku na zajedničkoj molitvi krunice, misnom slavlju i prigodnom predavanju. To je prvi put da se njihov susret događa u vremenu nakon svetkovine Duhova uz malo širi program. Susret je započeo liturgijskim događanjima u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike, a nastavljen je u dvorani sv. Ivana Pavla II.
Koncelebrirano misno slavlje predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić, pjevao je zbor mladih iz župe Svetog Spasa iz Mokošice, a na kraju mise izmoljena je „Molitva Mariji, Majci Crkve”, čiji se blagdan taj dan slavio.
U propovijedi je biskup Uzinić rekao kako svetkovinu Duhova „u čijem ozračju se događa ovaj susret ne slavimo samo kao rođendan Crkve nego je promatramo i slavimo kao rođendan svake pojedine zajednice u Crkvi, svakog pokreta, svake molitvene skupine. Zahvaljujući tom Duhu Svetome smo večeras ovdje okupljeni u zajedništvu s apostolima, ženama, majkom Isusovom i njegovom braćom. U zajedništvu jedni s drugima, u zajedništvu sa mnom, vašim biskupom, s vašim svećenicima, ali i u međusobnoj povezanosti”, rekao je biskup. Povezujući to s mišlju sv. Augustina o raju u kojem postoji različito cvijeće koje predstavlja različite vrste osoba, biskup je dodao kako je „večeras ovdje u katedrali jedan prekrasan vrt s različitim cvjetovima”. „Svaki taj cvijet ima svoju prošlost, sadašnjost i budućnost. Svaki miriše na svoj posebni način i svaki izgleda posebno, no koliko ti naši posebni cvjetovi lijepo izgledaju kad se ujedine u jedan veliki buket. Doista je to večeras jedan veliki buket različitih cvjetova. Ima onih starih, prokušanih sorti u bratstvima, bratovštinama, trećim redovima, ali ima i toliko novih iskustava, novih poticaja kroz molitvene zajednice i putove, ima toliko toga lijepog”, rekao je biskup. Istaknuo je i kako vjeruje da se svatko od članova zajednica uključenjem u pokret ili zajednicu osjetio još bolje u svom kršćanskom životu koji je do tada bio dobar, ali je sada postao još bolji i kvalitetniji. Kao poseban cvijet u tom vrtu različitosti, ali i jedinstva u Crkvi, biskup je istaknuo Blaženu Djevicu Mariju koju i svi redovi, zajednice, putovi prepoznaju ne samo kao zagovornicu nego kao poseban model i uzor života. To znači da kršćani u njoj i njezinom načinu života u otvorenosti Duhu Svetome i njegovim darovima, u otvorenosti onom poslanju koje je Bog imao s njom, ali i u onom poslanju koje Bog ima s njima, u njoj trebaju gledati primjer i uzor. Suobličujući se u konačnici samom Isusu Kristu jer se ona svojim životom njemu suobličila.
Iz života Majke Božje biskup je za tu prigodu izdvojio dva trenutka: prvi koji se tiče doista njezinog odnosa s Duhom Svetim i drugi o kojem govori evanđeoski ulomak a tiče se toga da je Marija prepoznavala potrebe bližnjih.
Utjelovljenjem se Bog utjelovio u njezin svijet, ali i u naš svijet. Bog se svakom od nas obraća sa istom zamolbom, zamolbom da dozvolimo njemu da se u otvorenosti Duhu Svetomu kroz različite pokrete, družbe i molitvene zajednice, ali i u svom osobnom životu, njemu otvorimo i dozvolimo mu da se utjelovi najprije u nama, a onda po nama utjelovi i u ovaj svijet. Da Bog u nama i po nama, po onom što činimo, bude prisutan u ovom svijetu, objasnio je biskup. Ono što se nakon toga treba i može dogoditi, a što se dogodilo Mariji – i što se treba dogoditi svakoj vašoj zajednici i vama koji ste uključeni bez obzira o kojoj se zajednici ili pokretu radi – je jedan drukčiji pogled na stvarnost, „pogled koji primjećuje kad vina nema i ne ostaje samo na toj konstataciji nego u sili Duha Svetoga govori Bogu i govori bližnjima, te tako mijenja stvarnost”. To je činila Marija, a „to je ono što ja od vaših zajednica, pokreta i vas očekujem u ovoj dubrovačkoj Crkvi, da – nakon što se Bog u vama i po vama i po vašoj uključenosti u konkretne zajednice utjelovio i utjelovljuje u ovaj svijet – da se on utjelovi u vaš konkretni život”, poručio je biskup Uzinić članovima zajednica u biskupiji. Kad budu imali taj drukčiji pogled koji primjećuju potrebe bližnjih da onda upute svoju molitvu Bogu, ali i da ljudima govore o tim potrebama, poput Marije. Da onda omoguće da se to „novo vino” koje je od njih učinilo prekrasne cvjetove ponudi i drugima da i drugi mogu vidjeti ne samo vino nego i druge u potrebi. A sve to poštujući se u različitosti, poštujući se u bogatstvu karizmi darova Duha Svetoga.
Biskupijski delegat za molitvene zajednice, duhovne pokrete i crkvena društva don Ivica Pervan predstavio je članovima molitvenih zajednica dokument Kongregacija za nauk vjere „Iuvenescit Ecclesia”, koji je objavljen protekle godine. Kongregacija za nauk vjere ovim je dokumentom htjela, u svjetlu odnosa između hijerarhijskih i karizmatskih darova, istaknuti one teološke i ekleziološke elemente čije razumijevanje može pomoći sudjelovanju novih udruga u zajedništvu i poslanju Crkve. U dokumentu su predstavljeni neki ključni elementi učenja o karizmama u Novom zavjetu kao i razmišljanje učiteljstva o tim novim stvarnostima. Na temelju određenih načela sistematske teologije u dokumentu su predstavljeni prepoznatljivi elementi hijerarhijskih i karizmatskih darova zajedno s nekim kriterijima za razlučivanje novih crkvenih udruga. Predavač je nabrojio i objasnio te kriterije: prvenstvo poziva svakoga kršćanina na svetost, predanu zauzetost za misijsko širenje Evanđelja, ispovijedanje katoličke vjere, svjedočanstvo stvarnoga zajedništva s cijelom Crkvom, priznavanje i poštivanje uzajamne komplementarnosti ostalih karizmatskih sastojnica u Crkvi, prihvaćanje trenutka kušnje i razlučivanja karizmi, prisutnost duhovnih plodova i socijalna dimenzija evangelizacije. Posebice je istaknuo važnost duhovnih plodova jer se po plodovima prepoznaje je li neka zajednica djelo Duha Svetoga.
Kancelar Pervan na kraju je preporučio okupljenima i voditeljima zajednica da dokument „Iuvenescit Ecclesia” čitaju po poglavljima na više svojih susreta i tako se još bolje upoznaju s njime, kako bi onda karizmu i poslanje zajednice živjeli u što boljoj povezanosti s Crkvom.
Na području Dubrovačke biskupije postoji više molitvenih zajednica: „Dva srca”, „Effatha”, „Marija i Marta”, zajednice Marije Propetog Petković, zajednica Krvi Kristove, Šenštatski pokret, Neokatekumenski put, župne molitvene zajednice u Orebiću, Lumbardi, Korčuli i nekim drugim župama. Postoji i Treći franjevački svjetovni red kao i dominikanska obitelj. Neki od pokreta su rašireni u više župa diljem biskupije, a neke zajednice su vezane uz određenu župu. Uz razvijen molitveni život članovi zajednica poštuju neke posebnosti svoje zajednice te nastoje voditi računa o potrebitima u svojoj sredini.