Zagreb, (IKA) – Ove se godine obilježava 100. obljetnica utemeljenja Udruge „Vojska Bezgrešne”. Nju je 16. listopada 1917. godine osnovao franjevac Maksimilijan Kolbe, poljski mučenik i svetac (1894.-1941.). Također, nedavno je obilježena i 100. obljetnica Gospinih ukazanja u Fatimi, 13. svibnja. Potaknuti tim jubilejima Hrvatski nacionalni centar „Vojska Bezgrešne” i časopis „Veritas – glasnik sv. Antuna Padovanskog” organizirali su nacionalno hodočašće u Lurd i Fatimu. Zbog velikog zanimanja hodočasnika, pohod marijanskim i drugim europskim svetištima podijelili su u dva termina s ukupno više od 350 osoba: od 21. do 29. svibnja, te od 29. svibnja do 5. lipnja.
Misao vodilja koja prati hodočasnike sažeta je geslom: „Nasljeduj Mariju.” I doista, osim Lurda i Fatime, i druga svetišta koja posjećuju prati štovanje Blažene Djevice Marije. Spomenimo pohod glasovitom svetištu La Salette u francuskim Alpama na 1787 metara nadmorske visine gdje je, u intimi blagoslovljene prirode prava povlastica slaviti euharistiju, moliti i pjevati na hrvatskom jeziku. Nebeska Majka tamo se 1846. godine ukazala djeci i pozvala na prestanak psovke i poštovanje nedjelje kao dana Gospodnjeg. U programu hodočašća je i Nevers, samostan u kojem je živjela sv. Bernardica Soubirous, vidjelica Bezgrešne u Lurdu. U Neversu se čuva njezino neraspadnuto tijelo uz koje hrvatski hodočasnici slave euharistiju. U Portugalu pak izdvojimo malo ribarsko mjesto Nazare na Atlantiku u kojem se nalazi jedno od najstarijih svetišta te zemlje gdje se čuva Gospin kip iz IX. stoljeća. Od ostalih svetišta u programu hodočašća su: Ars, Paray-Le-Monial, Santiago de Compostela, Braga, Batahla i rodno mjesto sv. Antuna Padovanskog u Lisabonu.
Najdojmljiviji hodočasnički trenuci proživljeni su u Lurdu i Fatimi. Oslonjeni na euharistiju kod Spilje ukazanja, uronjeni u vodu koja podsjeća na krštenje i čišćenje od grijeha, te ujedinjeni u molitvi Križnoga puta, hrvatski hodočasnici sudjeluju i u međunarodnom programu Lurdskog svetišta – večernjoj procesiji i molitvi krunice u čijim se deseticama čuje i hrvatski jezik. Tako je i u Fatimi koja još uvijek brojnim detaljima podsjeća na svibanjsku kanonizaciju dvoje djece vidjelaca, Jacinte i Francisca, čiji su grobovi u bazilici, zajedno sa s. Lucijom, okrilje molitve ljudima cijeloga svijeta. Fatimu posebnom čini večernja procesija sa svijećama uz Himnu Gospi Fatimskoj. U marijanskim svetištima hrvatski hodočasnici imaju prilike pridružiti se „Vojsci Bezgrešne” ili obnoviti vjernost Bezgrešnoj i primiti njezinu čudotvornu medaljicu kao znak povjerenja u pomoć Nebeske Majke. To mnogi čine ostavljajući pred Gospinim kipom svoje vapaje, zahvale i molitve. Duhovni pratitelji hrvatskih hodočasnika su franjevci konventualci kojima se pridružio i svećenik iz BiH vlč. Žarko Ošap, promicatelj štovanja Bezgrešne u toj zemlji.