Zagreb, (IKA) – Predstavljanje notnih izdanja „Skladbe za orgulje” Anđelka Klobučara priredio je 22. svibnja u zagrebačkoj katedrali Institut za crkvenu glazbu „Albe Vidaković” Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U pozdravnoj riječi dekan KBF-a prof. dr. Mario Cifrak istaknuo je da je riječ o projektu, umjetničkom istraživanju KBF-a; „istraživanju, uređivanju i objavljivanju orguljaškog opusa akademika Anđelka Klobučara u suradnji s Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu”.
„Sporadične publikacije Klobučarevih djela često bez autorove korekture, uređivanja u skladu sa zahtjevima instrumenata nisu pružili željenu kvalitetu kod izvođenja i korištenja u edukativnom procesu. Aktivnim uključivanjem studenata u projekt, potaknulo se njihovo zanimanje za hrvatsku glazbenu baštinu, približio im se način istraživačkog rada i omogućilo praktično stjecanje vještine suvremene notografije.
Skupljeni, sistematizirani, uređeni i objavljeni materijali i predavanja iznimna su vrijednost budućim naraštajima hrvatskih glazbenika i studenata orgulja, te će njihov rad pridonijeti obogaćivanju hrvatske kulturne baštine”, rekao je Cifrak.
Dodao je kako je izdavač toga notnog izdanja KBF, nakladnici Muzička akademija i KBF, a u projektu su napose sudjelovali kao voditeljica projekta predstojnica Instituta za crkvenu glazbu doc. art. Mirta Kudrna, te sam pokojni mo Klobučar do svoje smrti. S KBF-a su još surađivali mo Miroslav Martinjak, koji se osobito istaknuo u osposobljavanju studenata kod prepisivanja notnog materijala pomoću suvremenih računalnih programa, doc. art. Elizabeta Zalović kod uređivanja materijala i pisanja bogatog uvodnika. S Muzičke akademije na projektu je surađivao doc. art. Pavao Mašić.
Tibor Sirovica obavio je korekciju i prijelom notnog tiska, a Danijel Lončar grafički je oblikovao i načinio prijelom teksta, notografije su izradili doc. art. Marko Magdalenić s Instituta za crkvenu glazbu, te studenti Josip Blažević, Marija Cerovac, Pero Prosenica, Ivan Šepanović, Karla Tripalo i Matija Vučković.
Dekan Cifrak izrekao je svima njima zahvale, kao i Sveučilištu u Zagrebu koje je financijski omogućilo taj projekt, kao i prijašnjem dekanu KBF-a prof. dr. Tončiju Matuliću koji je projekt poticao i promicao.
Osvrt na sam projekt dao je jedan od glavnih urednika izdanja dr. Mašić. Uvodno je izrazio radost realizacije projekta koji je združio dvije institucije u kojima je Klobučar proveo svoj pedagoški vijek. „Na velikom broju glazbenika i crkvenih i civilnih ostavio je veliki trag kao profesor mnogih teoretskih predmeta, improvizacije i polifonije”.
Pojasnio je kako je projekt započeo lociranjem rukopisa i popisivanjem građe koja čini opus za orgulje Anđelka Klobučara. „Znamo iz povijesti, da orguljaši premda nisu tiskali svoja djela, sva su djela većinom preživjela, zato što su to činili njihovi učenici. Glazba se s generacije na generaciju prenosila, te se tako rukopisno sačuvala. Stoga se danas, u suvremeno doba prekida s tom praksom, ali na pozitivan način, tj. da se ta građa učini dostupna mnogima, ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, pa je iz tog razloga ovo izdanje dvojezično”.
Napomenuo je kako je sam Klobučar bio urednik u časopisu „Sveta Cecilija”, no nažalost mnoga njegova djela nisu ugledala svjetlo dana.
Uvidom u koncertnu aktivnost Anđelka Klobučara iz koje je vidljivo koje je svoje skladbe svirao došlo se do oko sedamdeset kompozicija, od kojih je oko pedeset za orgulje solo, 6-7 je kompozicija komorne glazbe, tri velike forme u kojima su orgulje uz orkestar, te skladbe za orguljski duo.
„Važno je naglasiti uz objavljena tri sveska da je tu prisutan tekst i note. Uz pomoć Klobučara uredili smo njegov životopis, te izradili kronološku tablicu. Popisana je njegova ne samo pedagoška djelatnost, nego prije svega tu je evidentirano i nekoliko koncerata koji su važni radi hrvatskih glazbenika i njihovih nastupa u inozemstvu. Tako nalazimo npr. podatak kad je mo Klobučar nastupio u katedrali Notre Dame u Parizu, u bazilici u Asizu gdje je izvodio svoju ‘Pjesmu stvorova’, kao i gdje su mu praizvedena pojedina djela. Popis orguljskih skladbi koji ovdje nalazimo čini najveći opus u Hrvatskoj, poglavito 20. st.”
Mašić je pojasnio kako svesci nastoje kronološki pratiti rad mo Klobučara. Tako se u prvom svesku nalaze kompozicije vezano uz prvih desetak godina njegova stvaranja. U drugom svesku riječ je o malim formama nastalima u 80-tim i 90-tim godinama.
Posljednji svezak uredile su doc. art. Elizabeta Zalović i doc. art. Mirta Kudrna, a sadrži djela pisana za njihov duo. Mašić je naglasio kako taj opus predstavlja važan prilog repertoaru koji je rijedak. Podsjetio je kako su neka djela ostala neotkrivena, jer se nije moglo doći do njih, a neka su otkrivena, među njima je „Musica festiva” koje je pronađeno zahvaljujući orguljašu Željku Marasoviću koji je to djelo praizveo. To će djelo biti objavljeno u sljedećem svesku.
Svoje sjećanje na kolegu i prijatelja Anđelka izrekao je skladatelj i profesor Muzičke akademije u Zagrebu akademik Frano Parać. Ostavljao je dojam čovjeka da sve što je radio, da je radio s lakoćom, ležerno, rekao je akademik Parać. Spomenuo je i svestranost Klobučara, te je rekao kako je kao mali Anđelko lovio leptire u Maksimiru, bavio se fotografijom, snimao je kamerom, volio je putovati, ali „ono čega se svi sjećamo to je njegov samotnjački život čovjeka koji je uvijek bio sam.
Nije slučajno što je i postao skladatelj, jer skladateljski posao je posao u četiri zida. No, kroz životni opus koji je prvenstveno namijenio orguljama čuje se erupcija života koja se čuje kroz njegove skladbe”.
Na kraju je dodao kako je Anđelko Klobučar orguljaš, skladatelj, profesor, pedagog, akademik. „Ostavio je dubok trag u našoj kulturi, i ovom prilikom zahvaljujem mlađoj generaciji njegovim učenicima, studentima koji su se prihvatili ovakvog zahtjevnog posla, a bit će ga još, jer njegov opus još uvijek se traži”.
Prisutni su imali prilike čuti i nekoliko skladbi Anđelka Klobučara. Uvodno je bilo izvedeno djelo „Balada za orguljaški duo” koji je mo Klobučar posvetio orguljaškom duu Quattro obbligato kojeg čine doc. art. Elizabeta Zalović i doc. art. Mirta Kudrna. U nastavku je doc. art. Elizabeta Zalović izvela djelo „Hommage a Cecchini”, a doc. art. Mirta Kudrna djelo „Triptychon”, a na kraju je prof. art. Pavao Mašić izveo skladbu „Musica festiva”.

.