Fatima, (IKA) – Pod geslom „S Marijom, hodočasnik u nadi i u miru” papa Franjo započeo je 12. svibnja svoje 19. međunarodno putovanje, hodočašće u Fatimu u povodu 100. obljetnice Gospina ukazanja i kanonizacije vidjelaca Franje (1908-1919) i Jacinte (1910-1920) Marto. U portugalskoj vojnoj zračnoj luci Monte Real oduševljeno ga je dočekalo mnoštvo hodočasnika, među njima mnogo školaraca, lisabonski patrijarh kardinal Manuel Clemente i crkveni predstavnici, kao i portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa i pemijer Antonio Costa. Nakon kratkoga privatnog razgovara s predsjednikom de Sousaom, Papa se s portugalskim vojnim biskupom Manuelom Clementeom uputio na molitvu u kapelu zračne luke, u otvorenom vozilu koje se često zaustavljalo kako bi Sveti Otac pozdravio djecu i bolesnike.
Iz zračne luke Papa se helikopterom uputio u 40-tak kilometara udaljeno fatimsko svetište, a na stadionu su ga pozdravili mjesni biskup Antonio dos Santos Marto, i fatimski gradonačelnik Natalio de Oliveira Reis. Papamobilom se zatim uputio u Kapelu ukazanja gdje ga su dočekali rektor svetišta i glavni koordinator Papina posjeta o. Carlos Cabecinhas i više tisuća hodočasnika s kojima se pomolio pred Gospinim likom te joj darovao Zlatnu ružu, visoko papinsko priznanje.
Nakon večere u obližnjem hodočasničkom domu “Nossa Senhora do Carmo”, Papa se vratio u svetište te je ispred bazilike blagoslovio svijeće i krunice, svoju je upalio na uskrsnoj svijeći, te s hodočasnicima izmolio radosna otajstva krunice. Molilo se na različitim jezicima, počevši od portugalskoga i arapskog; na španjolskom i ukrajinskom; na talijanskom i kineskom, engleskom i francuskom, te na njemačkom i poljskom jeziku. Stotine tisuća ljudi koji su došli iz mnogih zemalja svijeta, molili su se Kraljici Neba da se zauzme za ljude i da od svoga božanskog Sina, svijetu izmoli dar mira. U nagovoru okupljenom mnoštvu Papa je istaknuo da se nijedno drugo stvorenje nikada nije izložilo svjetlu Božjega lica kao što je to učinila Marija, a ona je zauzvrat dala ljudsko lice Sinu vječnoga Oca. I dok molimo krunicu, možemo ju promatrati u radosnim, svijetlim, žalosnim i slavnim trenucima njezina života. S Marijom i Isusom, prebivamo u Bogu. Želimo li biti kršćani, trebamo biti marijanski, odnosno trebamo priznati bitnu, životnu i providnosnu vezu koja sjedinjuje Gospu s Isusom, vezu koja nam otvara put k Njemu. Svaki put kada molimo krunicu, Evanđelje nanovo ulazi u život pojedinaca, obitelji, naroda i čitavog svijeta. Papa je upozorio da Božje milosrđe ne uskraćuje pravdu jer je Isus na sebe uzeo posljedice naših grijeha zajedno s odgovarajućom kaznom. On nije zanijekao naš grijeh, nego ga je otkupio na križu. Kada god usmjerimo svoj pogled prema Mariji, ponovno povjerujemo u revolucionarnu narav ljubavi i nježnosti. U njoj vidimo da poniznost i nježnost nisu vrline slabih nego jakih koji ne trebaju zlostavljati druge kako bi se osjećali važnima… Ta je međuigra pravednosti i nježnosti, kontemplacije i skrbi za druge ono što potiče crkvenu zajednicu da Mariju smatra uzorom evangelizacije, istaknuo je papa Franjo, dodajući da s Marijom svatko od nas postaje znakom i sakramentom Božjega milosrđa, Boga koji oprašta uvijek i sve.
Papa se zatim uputio na počinak, a u svetištu je krenula procesija sa svijećama. Predvodeći misu za hodočasnike Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin govorio je o miru, istaknuvši kako sto godina nakon ukazanja u kojima je Gospa uputila male pastire da svijetu kažu da se obrati i moli za mir, milijuni ljudi i dalje žive usred besmislenih sukoba. Čak i na mjestima koja se jednom smatraju sigurnima postoji općenito osjećaj straha. Često nas osvajaju slike smrti, boli nedužnih koji traže pomoć i utjehu; žalosti onih koji oplakuju gubitak dragih osoba, zbog mržnje i nasilja te drame izbjeglica i migranata koji tragično stradaju. Fatima i danas od nas traži ustrajnost u posvećenju Bezgrešnom Srcu Marijinu, svakodnevnim prikazanjem krunice. Molitva nikada nije beskorisna. Prije ili kasnije donijet će plod, molitva je kapital u Božjim rukama; On ga pretvara u dobro, u svoje vrijeme i na svoj način, koji se veoma razlikuju od naših, poručio je kardinal.