1. Jutros sam u bazilici sv. Petra imao radost predsjedati božanskoj liturgiji u povodu 1700. obljetnice pokrštenja armenskoga naroda. Povijesna predaja doista bilježi da je taj narod obraćen na kršćansku vjeru g. 301., kad je kralj Tiridat III. sa svojom obitelji i cijelom zajednicom primio krštenje od svetoga Grgura koji je prozvan “Prosvjetitelj”. Od tada su Evanđelje i armenski identitet išli ukorak, nerazdvojni.
Stoga se Armenija smatra prvom državom koja je prigrlila kršćanstvo, čak prije nego što je ono bilo prihvaćeno u Rimskome Carstvu.
2. Bacimo li pogled na sedamnaest stoljeća povijesti toga naroda, vidi se da je mučeništvo trajna sastojnica njegove povijesti. U različitim prilikama on je gorkim patnjama morao plaćati volju da ostane vjeran vlastitome kršćanskom identitetu, sve do tragičnih događaja potkraj 19. i u prvim godinama 20. stoljeća. U ovoj osobitoj prigodi želimo iskazati zahvalnost žrtvi armenskih kršćana koji su, također raspršeni među narodima ponijeli sa sobom svjetlo evanđelja, sačuvavši cjelovitu duhovnu i uljudbenu baštinu.
Srdačno pozdravljajući tu našu braću i sestre, jamčimo im trajnu solidarnost cijele Crkve. Armenija je kolijevka jedinstvene civilizacije, kako to svjedoče bogatstva njezine umjetnosti i uljudbe. Nakon što je prošla kroz tolike teške trenutke, neka bi sada mogla živjeti u miru i svojim osobitim genijem pridonositi uljudbenom i duhovnom rastu čovječanstva.
3. Te želje povjeravamo Presvetoj Mariji koju naša armenska braća časte dubokom pobožnošću. Njihova je liturgija prepoznatljivo marijanski označena; oni Djevicu nazivaju “Astvazazin”, Bogorodicom, i obraćaju joj se kao Kraljici Armenije. Jedan od glavnih Gospinih pjesnika je veliki naučitelj armenske Crkve, sveti Grgur iz Nareka. Neka sveta Djevica uvijek štiti ljubljeni armenski narod i neka ga uvede u razdoblje obnovljene nade i napretka.

Poslije molitve Anđelova pozdravljenja
U ovom molitvenom trenutku želim zajamčiti svoju blizinu narodima Salvadora, iznova iskušanima snažnim potresom. Uzdam se da međunarodna solidarnost neće zakazati sa svojom velikodušnom podrškom tom dragom narodu.
Ne smijem potom zaboraviti da, na žalost, na Srednjem istoku i dalje bjesni nasilje. Osobito iz Izraela i palestinskih područja svakoga dana s boli doznajemo da su novi ljudski životi žrtvovani logici mržnje i osvete, dok se izgledi za mir sve više udaljuju. Molimo da bi spirale nasilja, osobito oštre u ovo posljednje doba, pustile mjesta traženju uzajamnog povjerenja i poštovanja, kako bi se ponovno odlučno uspostavio put dijaloga i konačno postigao mir u pravednosti.
Jučer je bila objavljena Poslanica koju sam želio upraviti vjernicima rimske biskupije, nakon izvanrednog doživljaja Velikoga jubileja, pozvavši sve da se sjete hoda izvršenog minulih godina, od pastoralne Sinode od gradskih misija. Obogaćeni tim pravim Božjim darovima, sada je riječ o planiranju budućnosti. Ono je pak da se Crkvi u Rimu predlaže organizirati veliki skup, programiran za mjesec lipanj a koji se sada priprema u župama i svim crkvenim okružjima. Pridružujem se svojom svakodnevnom molitvom kardinalu vikaru, biskupima, svećenicima i svim dragim rimskim vjernicima u ovom novom duhovnom i apostolskom zauzimanju.
Srdačno pozdravljam hodočasnike španjolskoga jezika, posebice one iz župe sv. Izidora, valencijskog biskupa. Potičem vas da osobnim svjedočenjem budete svjedoci Božje ljubavi u svijetu te da, šireći bratsku ljubav u duhu služenja, potvrđujete prianjanje uz Krista i njegovu Crkvu.
Pozdravljam hodočasnike iz Slovenije. Dragi supružnici iz župe Breznica i učenici vipavske biskupijske gimnazije, neka vas pohod Vječnome Gradu učvrsti u vjeri te osnaži bratsku ljubav. S tom željom podjeljujem vam apostolski blagoslov. Srdačno pozdravljam talijanske hodočasnike, osobito skupine koje dolaze iz župa Battipaglia, Castellammare di Stabia i Napoli-Fuorigrotta.