Plehan, (IKA/TABB) – Kardinal Peter Turkson, prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja, u pratnji banjolučkog biskupa Franje Komarice, predsjednika BK BiH, mons. Ive Tomaševića, tajnika BK BiH, i mons. Miljenka Ančića, ravnatelja Caritasa Banjolučke biskupije, pohodili su u nedjelju 7. svibnja, župe Derventskoga dekanata, koji je u posljednjem ratu najstradaliji dekanat Bosanske Posavine. Najprije su posjetili župu sv. Ivana Krstitelja u Bijelom Brdu i sv. Jurja u Derventi, a potom u večernjim satima franjevačku župu i samostan sv. Marka na Plehanu, gdje su se susreli sa svećenicima redovnicima i redovnicama koji žive i djeluju u župama Derventskoga dekanata. Dočekali su ih zvonjavom plehanskih zvona, potom se zajedno pomolili i zapjevali u kapelici Sv. Ivana Krstitelja. Domaći gvardijan fra Anto Tomas pokazao im je prostorije privremenog samostana u kojem u teškim uvjetima žive šestorica franjevaca.
Domaći svećenici predstavili su gostu stanje u tome dijelu Bosanske Posavine. Vlč. Josip – Jozo Batinić, župnik župe sv. Roka – Cer, kao problem je naveo medijsko nijekanje postojanja i bilo kakve mogućnosti povratka u te krajeve, tako da ono malo ljudi koji bi se i odlučili na hrabri korak povratka, gube volju zbog medijske slike o bezvrijednosti i nemogućnosti života u tim krajevima. Vlč. Robert Čabraja, trajni đakon iz župe Novo Selo, navodi problem nemogućnosti sudjelovanja u humanitarnim aplikacijama za pojedince. S. Zorislava, predstojnica samostana sestara Božjeg Milosrđa iz Dervente, navela je prevelik broj socijalno ugroženih, starih i nemoćnih umirovljenika koji su prepušteni sami sebi kao alarmantni poziv na buđenje kršćanske svijesti. Fra Franjo Dalibor Stjepanović, vikar samostana i voditelj Terapijske zajednice Izvor na Plehanu, naglasio je da svi ti problemi udaljavaju i sprečavaju pomoć iz katoličkih organizacija, jer se interesi akatoličkih i uopće amoralnih organizacija lažno predstavljaju kao dobrota, te svako djelovanje koje bi promicalo katoličke vrednote izvrgava ucjeni da se u borbi za nužna sredstva za preživljavanje moraju odricati i katoličkih nastojanja i vrednota.
Mons. Komarica naglasio je kako se povratak u Bosansku Posavinu i Republiku Srpsku uopće nije dogodio, a ne da je prestao. Pri tome je naglasio isto što je rekao i dekan fra Ivan Marić, u svom pozdravnom govoru kardinalu Turksonu, da se provedba Daytonskog sporazuma, u elementima koji se odnose na povratak prognanog stanovništva, u tom dekanatu uopće nije dogodila, dok se istog sporazuma većinski prisutna etnička skupina drži u elementima koji njima jamče tzv. njihova prava.
Kardinal Turkson pažljivo je slušao i naveo mogućnost osnivanja posebne fondacije koja bi bolje analizirala situaciju na tom području, te prema svojim mogućnostima ponudila svoju konkretnu pomoć. Sve svećenike, redovnike i vjernike kardinal je pozvao na kršćansku strpljivost i ustrajnost, te pouzdanje u Uskrsloga. Na kraju susreta uime svećenika, redovnika i redovnica kardinalu Turksonu na posjetu je zahvalio banjolučki biskup, a prisutne je pozvao ne konkretiziranje i definiranje svojega pogleda na održivi povratak vjernika čime se jedino može osigurati i održivi povratak svećenika, redovnika i redovnica u ove krajeve.