Zagreb, (IKA) – Znanstveni simpozij u organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta „Vjerska tematika u hrvatskome medijskom prostoru” održan je 4. svibnja u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac” na HKS-u. Simpozij, inače podijeljen u tri modula: na tematska izlaganja o mjestu religije u suvremenome društvu, odnosno hrvatskome kazalištu, filmu i dramskim tekstovima, na predstavljanje rezultata istraživanja na istoimenome projektu i na okrugli stol s predstavnicima nekoliko vjerskih zajednica u Hrvatskoj, započeo je pozdravnim riječima rektora HKS-a prof. dr. Željka Tanjića i pročelnika Odjela za komunikologiju izv. prof. dr. Jerka Valkovića.
Rektor Tanjić pozdravio je sve sudionike simpozija i zahvalio organizatorima: „Prije svega zahvaljujem Odjelu za komunikologiju koji je organizirao današnji znanstveni simpozij s temom od velike društvene važnosti. Prema mome mišljenju, odlika našeg Odjela za komunikologiju ne bi smjela biti samo učenje o pravilima struke u području komunikologije, nego bi se studij trebao odlikovati njegovanjem posebnoga senzibiliteta prema temama koje dolaze iz odnosa medija s vjerom, religijom i svime onime što je vezano uz dimenziju društva, čovjeka i vjerskih zajednica.”
Pročelnik Odjela za komunikologiju prof. Valković predstavio je teme simpozija naglašavajući da je organiziran uz Svjetski dan slobode medija i Svjetski dan sredstava društvene komunikacije. Citirajući papu Franju, koji je rekao kako je potrebno „graditi mostove”, prof. Valković rekao je da će se na Odjelu za komunikologiju uvijek njegovati dvije važne teme: položaj vjere u hrvatskome medijskome prostoru i kultura dijaloga unutar hrvatskoga društva.
U prvome modulu simpozija tematska izlaganja održali su prof. dr. Hrvoje Špehar s Fakulteta političkih znanosti, prof. dr. Josip Šalković s KBF-a, prof. dr. Sanja Nikčević s Umjetničke akademije u Osijeku, Zlatko Vidačković s VERN-a i dr. Marijana Togonal s HKS-a.
Na temu vjerskih zajednica u sekularnom društvu prof. Hrvoje Špehar govorio je o fenomenu sekularnosti/religije/identiteta, razjašnjavajući i razlikujući pojmove sekularizam, sekularnost i laičnost te analizirajući različite modele suradnje države i vjerskih zajednica s primjerima Francuske, Njemačke, Hrvatske, Grčke i Velike Britanije kroz povijest, pravne aranžmane koji prate tu problematiku, postizanje ravnoteže, održavanje tradicije i odvajanje Crkve od države. „Naime, princip sekularnosti vodi se principom jednakosti i slobode savjesti, rekao je Špehar, a sekularizacija ne znači nužno gubitak svetinja ni religije.”
Prof. kanonskoga prava Josip Šalković podsjetio je na pravo i načelo pristupa „medijskom prostoru” prema Ugovorima između Svete Stolice i Hrvatske. Naime, u Ugovoru o suradnji u području odgoja i kulture, osobito člankom 12. tog Ugovora, RH se obvezuje Katoličkoj Crkvi omogućiti pristup državnim sredstvima javnoga priopćavanja, osobito radiju i televiziji, kao i pravo posjedovanja vlastitih sredstava društvenoga priopćavanja u skladu s odredbama crkvenih zakona i zakonodavstva RH, a nezaobilazni su u ovoj temi i potpisani sporazumi između HRT-a i Hrvatske biskupske konferencije te između HRT-a i drugih vjerskih zajednica. Prof. Sanja Nikčević govorila je o vjerskim temama u suvremenome hrvatskome kazalištu, ističući kako je od 1945. u cijeloj Europi kazališnim pozornicama zavladala kritika društva kao jedino vrijedno prikazivanja, što je do današnjih dana izraslo u gomilu subverzivnih žanrova, u posljednjih deset godina dominantnih i na hrvatskim kazališnim daskama, no bez prave katarze. „U kazalištu u kojem nema Boga, ne može biti ni katarze”, naglasila je Nikčević i nastavila: „Boriti se sa subverzivnim žanrovima i estetikom ružnog možemo jedino uporno nudeći ovu drugu, kršćansku poetiku, poput one u programu Festivala kršćanskoga kazališta, koji je 2015. pokrenut s franjevcima na Svetom Duhu i koji se održava tijekom prva dva tjedna u lipnju.” O vjerskim motivima u suvremenome hrvatskome filmu, kao što su „Anđele moj dragi”, „Gospa”, „Kalvarija”, „Sedma kronika”, „Svećenikova djeca” i drugim filmovima, govorio je magistar novinarstva Zlatko Vidačković, a prof. Marijana Togonal osvrnula se na afirmativne tekstove u suvremenoj hrvatskoj drami, dominantno prisutnije tijekom Domovinskoga rata u Hrvatskoj, osobito se zaustavljajući na tekstovima koje potpisuje Nino Škrabe.
U drugome modulu simpozija pročelnik Valković i suradnici s Odjela za komunikologiju predstavili su rezultate svog istraživanja pod naslovom „Vjerska tematika u hrvatskome medijskome prostoru”. Valković je zahvalio svim suradnicima, ali i svim predstavnicima vjerskih zajednica koji su sudjelovali, posebno ističući vrijednost ovog iskustva za studente prvi put uključene u jedan ovakav projekt. „Promidžbena logika u kojoj živimo često daje odgovore na pitanja koja nitko ne postavlja. Ovo je vrijeme kad se općenito premalo postavljaju pitanja. A pitanje jest: koje su specifičnosti vjerskog informiranja? Budući da se vjera često prikazuje samo pod okriljem folklora, nedostaje li medijima gramatika vjere kada moraju govoriti o svetome”, zaključio je dr. Valković. Istraživanje još nije finalizirano, pa je grafički prikazan samo dio rezultata i metodologija izrade istraživanja, koja je, među ostalim, uključivala: žanrove, broj izvora, broj predstavnika vjerskih institucija, nositelje uloga – glavne izvore, detaljnu temu priloga, pristup i obradu teme, stav autora prema temi, prisutnost stereotipa i društveno-štetne komunikacijske forme.
U trećem dijelu simpozija, kako je rekao prof. Valković, prvi su se put na jednome mjestu okupili predstavnici različitih vjerskih zajednica u RH oko zajedničke teme, i to kao sudionici okrugloga stola: šef kabineta muftije mr. Nermin Botonjić, glasnogovornica židovske vjerske zajednice Bet Israel mr. Jasminka Domaš, pastor i predsjednik Saveza baptističkih Crkava dr. Toma Magda, predsjednica Hrvatskoga društva katoličkih novinara i glavna urednica IKA-e dr. Suzana Peran i đakon Srpske pravoslavne Crkve dr. Dragan Radić.
Mr. Botonjić istaknuo je višeslojnu suradnju s medijima oko aktivnosti Islamske zajednice u Hrvatskoj: postoji regionalna razina i ona koja zahtijeva komentar na globalna kretanja koja se ne tiču direktno Islamske zajednice u RH, ali zahtijevaju reakciju. Islamska zajednica dobro je zastupljena u medijima, najviše na HRT-u koji Bajram svake godine uživo prenosi u svom programu, ali i u komercijalnim medijima. Zabilježeno je više od 50 pojavljivanja u medijima predstavnika Islamske zajednice u RH u godinu dana. No, postoji druga razina gdje su mediji umnogomu odgovorni za stvaranje percepcije islama u svijetu, za islamofobiju ili još noviji pojam – islamofašizam. Naime, mnogi ljudi donose zaključke na osnovi onoga što su čuli u medijima, pa mr. Botonjić smatra da bi trebala postojati odgovornost za stavove koji će ostaviti traga na pripadnicima nekog društva. Svaka osobina nekom pripisana putem medija teško se briše, zaključio je šef kabineta muftije mr. Nermin Botonjić.
Mr. Jasminka Domaš iz Židovske zajednice Bet Israel naglasila je kako se u posljednjih 20 godina hrvatski medijski prostor jako promijenio. Što se tiče suradnje židovske zajednice s medijima, prije deset godina suradnja je bila učestalija, moglo se otvoreno izreći svoje prijedloge. Budući da je danas jako važno tko će prvi objaviti neku vijest, informiranje je općenito izgubilo na kvaliteti. Vjerske bi zajednice morale profesionalizirati komunikaciju s medijima jer se vjerski život i aktivnosti neke vjerske zajednice ne odvijaju samo u bogomolji, nego i drugdje. Obnova sinagoge u Praškoj ulici tema je koja će uvijek iznova privući novinare, no, prema mišljenju Domaš, najvažnije je educirati novinare i medijske djelatnike o vjerskim temama koje obrađuju i prate.
Dr. Toma Magda, pohvalio je simpozij, izrazivši zadovoljstvo što na HKS-u manjinske vjerske zajednice nisu tretirane kao dekoracija, nego dostojno. Izdvojio je važnost pitanja: Što je to vjerska tematika? Zaključuje da nije svejedno kako ćemo definirati vjersku tematiku jer rezultati ovoga projekta mogu umnogomu ovisiti baš o tome. Naime, vjerska tematika često se pojavljuje u medijima kad je nešto negativno u pitanju. Pohvalio je Hrvatsku televiziju i Hrvatski radio kad je riječ o praćenju rada i djelovanja baptističke zajednice u Hrvatskoj, no u nekim drugim medijima doživjeli su da ih miješaju s budistima i sl. Novac i gledanost postali su sve i vjerskim se zajednicama teško s time boriti, no ne smije se odustati, smatra Magda, nego medijima uvijek nuditi autentične vrijednosti i okrenuti se budućnosti, društvenim mrežama i novim komunikacijskim kanalima. „Ono što nudimo danas – bit će dobar rezultat sutra!” – zaključio je Magda.
Dr. Suzana Vrhovski Peran kao komunikologinja i glavna urednica vjerske tiskovne agencije IKA-e iznijela je kako se o vjerskim temama u Hrvatskoj izvještava u rasponu od marginalizacije do senzacije. Nedavni Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru, ali i recimo Dan reformacije, gotovo su marginalizirani u svjetovnim medijima, a marginalne teme iz vjerskih zajednica često dolaze na naslovnice. Istaknula je tiskovne urede po (nad)biskupijama koji imaju jako dobru suradnju s lokalnim medijima, proizvode programe, negdje i radijske i televizijske emisije. Istaknula je, nadalje, važnost i kompetencije onoga tko govori uime Katoličke Crkve ili bilo koje druge vjerske zajednice, dodavši da izbor medijskih sugovornika često ostane samo na afinitetima urednika. Naglasak je stavila na obrazovanju teologa i crkvenih ljudi o medijima i za suradnju s medijima, kao i obrazovanje novinara o vjerskoj tematici. Hrvatsko društvo katoličkih novinara godinama je održavalo radionice medijskog opismenjivanja, te radionice i predavanja o vjerskoj tematici za novinare u svjetovnim medijima, a planiraju ponovno s time početi. Peran je upozorila i na važnost poznavanja kriznog komuniciranja, te istaknula važnost medija u gradnji mostova među ljudima i kao mjesta dijaloga među vjerskim zajednicama. Podsjetivši da crkveni dokumenti o medijima traže da se ne zatvaraju vrata medijima, jer se tako otvara prostor glasinama i poluinformacijama, Peran je pohvalila inicijativu HKS-a koji i ovim simpozijem odgaja studente za dijalog.
Đakon Srpske pravoslavne Crkve Dragan Radić pohvalio je temu simpozija koja spada u širi društveno-politički kontekst i u raspravu na akademskom nivou. Što se tiče odnosa medija prema SPC u Hrvatskoj, premda postoji dovoljna minutaža, uočljiva je svojevrsna getoizacija, ograničenost na religijske emisije, a u drugim emisijama ni riječi. Osim toga novinari koji se obraćaju SPC često ne poznaju tu zajednicu, pa sve informacije na kraju svedu na obrede, tradiciju i običaje, a ako ne mogu odmah doći do izjave nekog iz vjerske zajednice, onda često sami stvaraju priču o nekoj temi. Radić nadalje naglašava kako je „Crkva spasonosno tijelo Kristovo, a ne informativni servis” i kako ne bi trebalo povlađivati medijima kada površno pristupaju temi jer to ne donosi uvijek duhovnu dobrobit. Radić vidi veliku ulogu društvenih mreža u izvještavanju vjernika ali i zainteresirane javnosti o djelovanju vjerskih zajednica.
Na kraju okrugloga stola sudionicima je zahvalio rektor Tanjić, naglasivši kako je i sam dobio mnogo novih informacija tijekom simpozija. Predložio je, među ostalim, okupljenim predstavnicima vjerskih zajednica da baš na HKS-u u budućnosti, kroz program cjeloživotnog učenja, provode svoje edukacije ili radionice na kojima bi poučavali o pojmovima, temama i aktivnostima svojih vjerskih zajednica, kao i o načinu na koji bi trebalo o nečijim vjerskim učenjima izvještavati u medijima.