Zagreb, (IKA) – Stručni skup za vjeroučitelje s područja Zagrebačke nadbiskupije te Sisačke i Bjelovarsko-križevačke biskupije održan je 29. travnja u prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije. Oko 150 vjeroučitelja sudjelovalo je na posljednjem ovogodišnjem stručnom skupu, koji je organiziran kroz temu „Kompetencije vjeroučitelja”. Tema je i ovoga puta obrađena kroz dva teorijska i jedno interaktivno predavanje. Susretom su moderirali viši savjetnici Dalibor Adžić i mr. Gordana Barudžija te predstojnica nadbiskupijskog Ureda za vjeronauk prof. dr. s. Valentina Blaženka Mandarić.
U rad je vjeroučitelje pozdravnom riječi i molitvom za uspjeh Sinode uvela dr. Mandarić. Pozvala je i na molitvu za vjeroučiteljicu Mariju Primorac, koja je nedavno preminula nakon teške bolesti. Marija je svoj radni vijek, još od davne 1999. godine, posvetila radu s djecom u OŠ Bartola Kašića, u kojoj je ostavila neizbrisiv trag kao vjernica i nastavnica.
Prvo predavanje „Biblijska slika čovjeka otvorenih odnosa i komunikacije” održao je prof. dr. Božo Lujić. Starozavjetni proroci već pripremaju puninu Božje Riječi koja se utjelovljuje u čovjeku Isusu. Upravo ta Božja Riječ temelj je biblijske antropologije. Isus je u tom smislu jedini koji je ovjerovljen kod Boga da zastupa ljude te je s ljudima, s druge strane, do kraja solidaran (prema ljudima milosrdan). Smisao čovjekova života evanđelje nam nudi upravo kroz Isusov životni put. Petar koji odvraća Isusa od njegova puta pokazuje njegovo ljudsko i interesno razmišljanje, dok je Isusov govor posve drukčiji, a često i paradoksalan. Isus čovjeku ostavlja temeljnu slobodu izbora da bude ili ne bude njegov učenik. Tri su imperativa koja se tu navode: čovjek se treba sebe odreći, uzeti svoj križ i slijediti Isusa hodeći iza njega. Tek nakon temeljne odluke da se postane Isusov učenik slijede imperativi koje taj učenik tada slijedi i prihvaća. Kao krajnji kriterij ljudskosti Isus pokazuje da nema nametanja sebe i vlastitog stava/stila života drugima. Susret s drugima nije opasnost za gubljenje identiteta nego je izazov za ostvarenje vlastitog bića, pojasnio je dr. Lujić. Oprečni svjetonazori ne bi stoga trebali biti zapreka vlastitog ostvarenja nego put k osobnom pročišćenju. Čak i zlo može pomoći očovječenju ako se pobijedi ljubavlju i prihvaćanjem drugoga takvog kakav on jest, istaknuo je dr. Lujić.
U drugom izlaganju prof. dr. Ružica Razum istaknula je važnost profesionalnih kompetencija kroz dva vida: vlastitu uvjerenost u ono što govorimo, kao i uvjerljivost na razini osobnosti. Važna je u tome upravo komunikacijska kompetencija, koja je najvažnija u poslovima koji se obavljaju u interakciji s drugima. To se odnosi i na teološku komunikaciju. U tom smislu vjeroučitelj uvijek valja na umu imati pluralnost stavova i ideja učenika koji su u razredu. Vjeroučitelj u tom smislu preuzima odgovornost za osobu koja je pred njim, imajući u vidu predznanje i iskustva s kojima učenici ulaze u razred na nastavu vjeronauka. Razvijajući emocionalne i pedagoške kompetencije te vlastite socijalne kompetencije vjeroučitelj mora biti osoba koja spaja i unosi mir u svoj kolektiv. Više od svih drugih nastavnika vjeroučitelj je taj koji u školi prenosi više od sebe samog; naime njegovo se ponašanje preslikava na vjeroučiteljski poziv i prihvaćenost vjeronauka u školi, a u konačnici i na Crkvu, istaknula je prof. Razum.
Prof. psihologije mr. Lidija Čilić Burušić održala je interaktivno predavanje „Međuljudska komunikacija”. Teorijsko osvješćivanje načina i mogućnosti međuljudske komunikacije predavačica je osvježila konkretnim primjerima iz života, kao i zadacima koje su vjeroučitelji rješavali na licu mjesta, s naglaskom na neverbalnu komunikaciju koja ipak nosi najveći dio informacija među osobama (emocije, stavovi, osobine ličnosti) – čak i ono što ne namjeravamo otkriti. Naravno, u komunikaciji su moguće i pogreške, koje su često kulturološki uvjetovane. Predavačica je kao potrebnu osobinu istaknula asertivnost, koja predstavlja pozitivan vid borbe za sebe i za svoja prava, pazeći pritom da se ne povrijede tuđi osjećaji. Predavanje je potaknulo interes vjeroučitelja što se kroz izmjenu iskustava i pitanja iz prakse konkretiziralo na kraju predavanja.
Susret je zaključila predstojnica Ureda za vjeronauk, uz pozdrav koji je uime Agencije za odgoj i obrazovanje uputila viša savjetnica mr. Barudžija.