Split, (IKA) – Klub učenika i prijatelja Nadbiskupijske klasične gimnazije Don Frane Bulić u Splitu četvrtu godinu u nizu organizira Dane NKG-a, s ciljem da se na prigodni način obilježi više od 300 godina postojanja gimnazije, koja je utemeljena 1700. godine. Klub je u sklopu Dana NKG organizirao okrugli stol „Demografija i migracije” u četvrtak 27. travnja u Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu. U okruglom stolu sudjelovali su dr. Stjepan Šterc, demograf, docent na geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. Jurica Botić, stručnjak za političku geografiju i geografiju religije, Danira Matijaca, novinarka u Tiskovnom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije, i Radoslav Zaradić, povjesničar, Državni arhiv u Splitu.
Demografska obnova u Hrvatskoj nema svog lobija i zato vladajući političari još uvijek ne čine ništa, premda su dobro upoznati s razmjerima demografske katastrofe koja će, ukoliko se nastavi ovakav odnos izvršne i zakonodavne vlasti prema tom problemu, u sljedećih 10 do 15 godina smanjiti broj stanovništva u RH za otprilike 800 000. O tome je govorio demograf prof. Šterc koji je opisao način na koji se druge zemlje suočavaju s problemom pada broja stanovnika, ističući kao pozitivne primjere Izrael i Irsku koje poput Hrvatske imaju više pripadnika svog naroda izvan zemlje nego u njoj. Svoje iseljeništvo privlače natrag tako da ih uključuju u gospodarski i društveni život, nudeći im pravnu, financijsku i stambenu sigurnost. S činjenicom da u Europi trenutačno nedostaje 5 milijuna radne snage europske zemlje sve više se suočavaju kombinacijom politike kojom potiču rađanje i selektivne imigracijske politike, primajući kao radnu snagu u svoje zemlje stanovnike koji su slične kulture kao domicilno stanovništvo. Naime, od ideje multikulturalnosti i useljavanja stanovništva koje je posve drugačije kulture odustaje se jer se pokazalo da takva politika donosi više problema nego koristi, pojasnio je prof. Šterc. Politika poticanja rađanja odnosi se na zakonsku zaštitu majki kojima bi, ako su zaposlene, trebalo omogućiti fleksibilno ili skraćeno radno vrijeme te osigurati povratak na isto radno mjesto koje su imale prije odlaska na rodiljni dopust, a nezaposlenim majkama, poglavito onim s većim brojem djece, trebalo bi omogućiti dobivanja statusa odgajateljice i primanja u skladu s prosječnim plaćama u RH. Usto, porodiljne naknade moraju biti veće i izjednačene s primanjima koje je žena imala prije odlaska na rodiljni dopust, za što novac sigurno postoji jer je izrađena analiza koja to potvrđuje – potrebno je samo novac koji se ulaže u brojne udruge civilnog društva, a od kojih društvo zapravo nema nikakve koristi, usmjeriti u rješavanje ovog za Hrvatsku ključnog problema, rekao je prof. Šterc. Danska svoju politiku kojom potiče rađanje provodi i pomoću medija tako da tijekom središnjeg Dnevnika građani na javnoj televiziji mogu vidjeti kratke priloge u kojima se građane poziva da „rode za Dansku”. „Zamislite da se takvo što dogodi u Hrvatskoj, kakve bi bile reakcije”, upitao se prof. Šterc i dodao da je pravi misterij zašto političari koji su upoznati sa situacijom i onime što ozbiljno prijeti Hrvatskoj, ne čine ništa, premda njihov govor u javnosti obiluje iskazanom potrebom za demografskom obnovom. Zbog toga je prof. Šterc zaključio da pitanje demografske obnove Hrvatske nema svoj utjecajni politički lobi, a prevladavajuće mnijenje među mladima, od kojih čak četiri petine žele napustiti Hrvatsku, nažalost još uvijek dovoljno ne šokira hrvatske vladajuće političare.
Financijska nesigurnost zbog nezaposlenosti važan je čimbenik koji utječe na odlazak mladih iz Hrvatske, zbog čega je potrebno mijenjati i obrazovni sustav tako da se on uskladi s potrebama tržišta rada. S jedne strane postoje zanimanja za koja kronično nedostaje radnika, a s druge postoje i ona u kojima ih ima previše, rekao je dr. Botić, osvrćući se na pitanje učinkovite demografske politike Hrvatske. O povijesti hrvatskog iseljeništva koje je, baš kao i danas, najčešće bilo motivirano ekonomskim razlozima govorio je Zaradić, a Matijaca je istaknula primjere u kojima se očituje pravna nezaštićenost zaposlenih majki, naročito u privatnom sektoru, gdje žene znaju raditi uzastopno gotovo svakog vikenda, subotom i nedjeljom, a kada se poslodavcu obrate sa zamolbom da im omogući barem jedan slobodan vikend dobivaju odgovor „Prilagodi se ili idi!”.
Na tribini je bilo riječi i o načinu na koji se potreba za demografskom obnovom i promoviranje kulture života treba komunicirati u javnoj sferi te o uzrocima zbog kojih vlast ne reagira na potrebe građana i društva u cjelini. Istaknuta je uloga obrazovnog sustava koje bi trebalo učenike usmjeravati prema kritičkom razmišljanju, ponuditi im osnovna znanja o medijima i politici tako da mogu prepoznati manipulacije i suprotstaviti im se, te ih osposobiti za sudjelovanje u javnim raspravama koje počivaju na dobroj argumentiranosti, a lišene su vrijeđanja ili omalovažavanja neistomišljenika. Demografska obnova ne može počivati samo na zakonskim rješenjima i poticajnim mjerama vlasti, već je potrebna i moralna obnova društva na kojoj počiva svaki oblik boljitka – političkog i ekonomskog. Kroz sve je sfere društva potrebno razvijati mnijenje o dragocjenosti ljudskog života, jer djeca se prije svega rađaju zbog ljubavi, ali onima koji donose život potrebno je pomagati kroz konkretne političke odluke. Unatoč tzv. crnim brojkama i predviđanjima, sudionici i posjetitelji okruglog stola o demografskoj obnovi izrazili su optimizam, svjesni činjenice da Hrvatska kao mlada država prolazi kroz proces izgradnje demokracije i kvalitetnijeg političkog sustava.