Zagreb, (IKA) – U nastavku rada znanstveno-stručnog skupa o 50. obljetnici Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu 26. travnja dat je osvrt na dušobrižništvo za Hrvate u europskim zemljama.
Delegat HIP-a za Skandinaviju mons. Stjepan Biletić uputio je na povijesne datosti u skandinavskim zemljama s obzirom na dugu protestantsku tradiciju. Prve značajne migracije Hrvata na područje Skandinavije odvijaju se u pedesetim godinama protekloga stoljeća. Pretpostavlja se da danas na području Skandinavije ima više desetaka tisuća Hrvata, a samo u Švedskoj živi ih oko 30.000.
U Švedskoj djeluju četiri HKM, od kojih su tri osnovane prije više od četrdeset godina, a jedna prije 19 godina. Jedna HKM djeluje i u Norveškoj. Mons. Biletić napomenuo je kako Katolička Crkva u Švedskoj rado prima svećenike iz Hrvatske, financijski ih podupire i suradnja je vrlo kvalitetna.
O dušobrižništvu među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj govorio je urednik mjesečnika „Živa zajednica” dr. Adolf Polegubić. Uvodno je istaknuo kako prema podacima HKM u Njemačkoj za 2001. godinu Hrvata je bilo 308.337, dok se podaci njemačkih (nad)biskupija neznatno razlikuju, navode 306.816 hrvatskih katolika. No, danas se može pretpostaviti da je u Njemačkoj između 350.000 i 400.000 Hrvata, a spominje se i broj od oko 500.000 Hrvata.
U prvom dijelu predavanja dr. Polegubić dao je osvrt na početke pastoralne skrbi te naglasio da se inozemna pastva prema Apostolskoj konstituciji počinje organizirati 1952. godine. Danas u Njemačkoj djeluje 96 HKM i HKZ podijeljenih u šest pastoralnih područja: Bavarsko pastoralno područje (11), Baden-Wuerttemberg I. (43), Baden-Wuerttemberg II. (5), Rajnsko-majnsko pastoralno područje (13 HKM i 2 župe), Sjeverna Rajna i Vestfalija (17) i Sjeverno pastoralno područje (7). U Njemačkoj djeluje 89 svećenika, 4 stalnih đakona, te 50 pastoralnih suradnika i suradnica, od toga 22 redovnice, 15 laika i 13 laikinja, te 42 tajnice i dvojica tajnika.
Zadaća je hrvatske pastve u Njemačkoj dijeliti izazove Crkve u Njemačkoj, te zajedno s njom tražiti i otkrivati svoje mjesto i ulogu u procesima koji su u tijeku. Od hrvatskih svećenika očekuje se da budu na usluzi i domaćim župama i vjernicima. Dr. Polegubić se osvrnuo i na novi hrvatski iseljenički val te je naglasio kako je on izazov kako za njemačku državu i Katoličku Crkvu i Njemačkoj, tako i za tamošnje hrvatsko dušobrižništvo, te se „traže ne baš laki putovi kako na sve to odgovoriti na učinkovit način”. Hrvatskoj pastvi valja djelovati u novim okolnostima, nikad ne zaboravljajući svoj osnovni postulat, a to je duhovno i opće dobro Hrvata u Njemačkoj, a istodobno ostajući otvoreni za druge i drugačije.
U nastavku predavanja kratko je predstavio aktivnosti koje se provode poglavito u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Njemačkoj, te je u završnom dijelu govorio o perspektivi dušobrižništva među Hrvatima u Njemačkoj.
O dušobrižništvu u Švicarskoj govorio je voditelj HKM St. Gallen fra Mićo Pinjuh. Donoseći neke povijesne datosti, istaknuo je kako se ove godine slavi 50 godina od utemeljenja HKM za Švicarsku, kako se tada zvala, te ujedno 50 godina hodočašća Gospi u Einsiedeln. Istaknuo je kako je duhovna skrb za Hrvate u Švicarskoj započela 1953. dolaskom fra Lucijana Kordića, hercegovačkog franjevca, na liječenje. Godina 1967. smatra se službenim početkom, jer je tada ravnatelj HIP dr. Vince na prijedlog Hercegovačke franjevačke provincije dekretom potvrdio fra Ljubu Krasića, koji je započeo pastoralnu skrb 1. srpnja 1967.
U tom kontekstu spomenuo je kako se Hercegovačka franjevačka provincija obvezala da će i ubuduće sukladno porastu i potrebama hrvatskih katolika u toj zemlji osiguravati dodatne svećenike svoje zajednice za službu u toj zemlji, što izvršava do današnjih dana, pa stoga tamo ne djeluje drugi dijecezanski ili redovnički kler. Predstavljajući današnje stanje, istaknuo je kako u Švicarskoj djeluje 12 katoličkih misija o kojima skrbi 15 hercegovačkih franjevaca. HKM uz svoje aktivnosti, imaju i zajedničko i to dvodnevno svehrvatsko hodočašće Gospi u Einsiedeln, „Rumen list” molitveno-pokorničko okupljanje hrvatske katoličke mladeži pod okriljem Gospe u Einsiedelnu te „CroMin” susret hrvatskih ministranata i malih misijskih zborova.
K tomu se objavljuje i zajedničko glasilo hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj „MOVIS”. O. Pinjuh iznio je i nekoliko zanimljivih brojčanih podataka: 45 hrvatskih misionara, članova Hercegovačke franjevačke provincije, tijekom pet desetljeća ugradili su 603 godine svoga svećeničkog rada u pastoralnu skrb u Švicarskoj. Tome broju valja dodati 280 godina stručnog, marljivog i samozatajnog pastoralno-katehetskog rada tridesetak misijskih suradnica.
Delegat HIP-a za Zapadnu Europu i voditelj HKM u Nici vlč. Stjepan Čukman na početku izlaganja predstavio je statistiku po zemljama, a potom je predstavio pojedine HKM. U Parizu djeluje najveća HKM u Zapadnoj Europi, osnovana dekretom Pariške nadbiskupije 18. prosinca 1953. Naglasio je kako je HKM uz pomoć nadbiskupije sagradila vlastitu crkvu Sv. Ćirila i Metoda, te pastoralni centar. Upozorio je i na probleme vezane uz to, zbog želje pariške župe koja u neposrednoj blizini ima crkvu u ruševnom stanju, te spor traje. U Nici je HKM osnovana 1970., a vjernici te malobrojne zajednice okupljaju se na misnim slavljima u salezijanskoj crkvi. Ta je crkva jednom godišnje dupkom ispunjena Hrvatima, jer na povratku s vojnoga hodočašća u Lurd tamo misu imaju hrvatski hodočasnici. U Lyonu je djelovala velika HKM od 1970. do 2014., no danas je vidljiva želja za povratak hrvatskog svećenika koji bi bio na raspolaganju i francuskim vjernicima.
Vlč. Čukman spomenuo je i Italiju, te je naglasio kako tamo nema organiziranog dušobrižništva za Hrvate, premda je Rim bio prvo mjesto HIP, jer je Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima bio polazište za naše iseljenike. U Bruxellesu je HKM osnovana 1972., danas Hrvati slave mise u Bruxellesu i Antwerpenu, a crkve i prostor za rad iznajmljuju. U Luxembourgu HKM je osnovana 1977. U Rotterdamu HKM je osnovana 1971., a od 2010. to je personalna župa koja pripada nadbiskupiji u Rotterdamu, premda pastoralno skrbi za Hrvate i u cijeloj Nizozemskoj. Njezina budućnost je tako ista kao i u svih drugih tamošnjih župa, koje su obvezne same se uzdržavati. HKM u Londonu djeluje od 1969., a najmlađa je HKM osnovana protekle godine u Dublinu.
Dušobrižništvo za Hrvate u Austriji predstavio je fra Željko Baković iz HKM Beč, koji je pročitao tekst koji je pripremio delegat HIP-a za Austriju fra Ilija Mijatović. Na početku je istaknuto kako je nakon II. svjetskog rata dušobrižnička skrb uglavnom bila vezana uz ratne izbjeglice i brojne logore u kojima su oni bili smješteni. Djelovalo je desetak svećenika, a na osobit način valja istaknuti vlč. Vilima Cecelju i fra Mirka Čovića. Kao službeni početak dušobrižništva za Hrvate u Austriji uzima se 1. ožujak 1948. kada je Salzburška nadbiskupija dekretom dušobrižnikom imenovala vlč. Juru Vrdoljaka. No, pravi početak HKM diljem Austrije počinje početkom 60-tih godina dolaskom ekonomske migracije.
Danas na području Austrije djeluje šest personalnih župa (Beč, Feldkirch, Graz, Innsbruck, Linz, Salzburg), te dvije HKM u rangu samostalnih kapelanija (Klagenfurt, St. Poelten). K tomu se misna slavlja, susreti i okupljanja održavaju i u pedeset filijala. Njih šest ima status personalnih župa. U dušobrižništvu djeluje 14 svećenika, od kojih su dva biskupska i 12 franjevaca, jedan trajni đakon, četiri redovnice te četiri pastoralna suradnika. Govoreći o budućnosti, Baković je naglasio važnim i dalje slati hrvatske svećenike i redovnice u Austriju. Kao prednost budućnosti HKM u toj zemlji naglasio je blizinu Austrije i Hrvatske i BiH. Naglasio je i kako HKM Beč ima i zvanja, jednog franjevca i tri redovnice.
O dušobrižništvu u Sloveniji govorio je delegat HIP-a fra Marko Prpa koji u Ljubljani djeluje od 1986. godine. Hrvatski katolici u Sloveniji se okupljaju u četiri zajednice: Ljubljani, Mariboru, Novom Mestu i Portorožu. Prpa je istaknuo kako ni jedna od tih zajednica nema vlastite prostorije, niti su u crkvenom i civilno-pravnom pogledu ustrojene. U Ljubljani se vjernici okupljaju u franjevačkoj crkvi, a tamošnji franjevački samostan daje bez naknade i prostor za pouku, te smještaj svećenika. Na nedjeljnim misama okuplja se stotinjak vjernika.
U Mariboru na misnim slavljima sudjeluje nekoliko desetaka vjernika, a skrb vode svećenici Varaždinske biskupije dr. Krunoslav Novak i dr. Ivan Dodlek, kojima troškove puta snosi biskupija. U Novom Mestu pastoralnu skrb vodi don Ivan Matijević, SDB, a u Portorožu trenutačno nema svećenika. Prpa je istaknuo i godišnje događanje „Božićni dani”, te je dobar dio izlaganja posvetio predstavljanju niza problema na koje nailazi, kako bi se shvatio kontekst složenosti situacije.
U završnom dijelu osvrta na djelovanje HKM u Zapadnoj Europi, predstavljena je uloga društvenih mreža u pastoralu iseljenika. Iskustvo na tom području predstavili su voditelj HKM London fra Ljubomir Šimunović i Sandro Baričević, međunarodni stručnjak za odnose s javnošću. Riječ je o strukturiranoj evaluaciji konkretne trogodišnje komunikacijske strategije HKM. U izradi komunikacijske strategije, kao i u samoj evaluaciji korišteno je više kvalitativnih i kvantitativnih metoda, uključujući dubinske intervjue, fokus skupine, upitnike, analizu sadržaja, te kvantitativno praćenje društvenih mreža. U prezentaciji je posebna pozornost dana evaluaciji učinka korištenja svjesnosti o aktivnostima i porukama HKM u Londonu, otkrivanju važnosti izravnog susreta, promjene u angažmanu vjernika u potpori i radu same misije, te na ukupno operativno i pastoralno djelovanje HKM London.
Potaknut pozitivnim iskustvom, Šimunović je pokrenuo Facebook stranicu „Hrvati katolici u Irskoj”, koja je pridonijela ne samo okupljanju Hrvata katolika i formiranju tamošnje misije, već je postala i jedna od referentnih točaka za sve brojniju hrvatsku zajednicu, kao i za sve one koji se u posljednje vrijeme spremaju iseliti u tu zemlju.
U jutarnjem dijelu drugoga dana skupa sudionicima se pridružio i banjolučki biskup Franjo Komarica, zahvalivši svima za zauzimanje za dušobrižništvo Hrvata u tuđini, kojima naviještaju vjeru u uskrsloga Krista. „Neka vas dobri Bog i dalje podrži u svetoj službi u koju vas je pozvao”, rekao je biskup Komarica.