Kutina, (IKA) – Na kutinskom groblju od 1871. do 1942. godine u zemljišnim je knjigama bilo upisano grobno polje u vlasništvu Izraelične bogoslovne općine u Kutini. Na ostacima pojedinih spomenika u ponedjeljak 24. travnja Židovska zajednica Bet Israel iz Zagreba s više od pedesetak svojih članova održala je ovogodišnju komemoraciju u spomen na Židove stradale u holokaustu II. svjetskoga rata, poznatu pod Jom Hašoa ve Hagvura – Dana sjećanja na Holokaust i junaštvo. Tragedija nije zaobišla ni kutinske Židove, stradale uglavnom u jasenovačkom logoru. Kutinčani, ali komemoraciji nazočni i izaslanici Vlade RH i Hrvatskoga sabora, državnih institucija i predstavnici više veleposlanstava Izraela, SAD-a, Mađarske, dostojanstvenim su skupom iskazali poštovanje žrtvama. Položeni su vijenci i a učenici kutinskih osnovnih škola zapalili su šest svijeća, simbolično za šest milijuna stradalih Židova. Uime grada domaćina skupu se obratio gradonačelnik Andrija Rudić. Posebno izrazivši želju da se takvi zločini mržnje, aktualizirajući i svježu tragediju Domovinskoga rata – nikada više ne ponove. Zahvalio je i Kutinčanima koji su u teškim ratnim okolnostima spašavajući svoje sugrađane u ljudskom smislu – spašavali čitavi svijet. Trenuci odavanja počasti bili su prigoda da se tekstom povjesničarke Ljiljane Dobrovšak koji je pročitala Pavla Grabar nazočni upoznaju s vidljivom ulogom Židova u svim oblicima kutinskog života: gospodarskom, novčarskom, društvenom (kultura, sport, vatrogastvo). Prva prezimena spominju se još 1806. godine, a Židovska općina utemeljena je 9. srpnja 1877. godine. Od godine 1914. imala je i svoj hram, koji je nažalost srušen 1969. godine. Na skupu sjećanja u Kutini riječi je uputila konzulica Veleposlanstva države Izrael u RH Irit Shneor. Vjerski dio programa predvodio je rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotel Dadon, a spomen skup obogatio je i nastup Pjevačkog zbora Mihael Montiljo.
Među sudionicima posebno pozdravljen bio je i sisački biskup Vlado Košić, koji je uime Katoličke Crkve u tihoj molitvi iskazao poštovanje prema žrtvama te se susreo i s vodstvom Židovske zajednice Bet Israel. Autorsku izložbu o Židovima u Moslavini u kutinskom muzeju priredila je njegova ravnateljica i kustosica povijesne zbirke Jasmina Uroda Kultić. Uz sačuvanu ostavštinu (svitci Tore) donosi i informacije o spašavanju Židova. Posebno je istaknuta uloga svećenika dr. Mije Selca, rođenog u Voloderu. To moslavačko mjesto primjerene tolerancije već od 1860. godine imalo je groblje za pokop Židova Moslavine i zapadne Slavonije. Dr. Selec, kako sve više svjedoče istraživanja tijekom II. svjetskoga rata, kao župnik župe sv. Blaža u Zagrebu uz potporu nadbiskupa danas blaženika Alojzija Stepinca spašavao je ugrožene, među njima i zapažen broj Židova.