Zagreb, (IKA) – Predposljednja u ovogodišnjem ciklusu tribina „Zajednički vidici” u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi održana je 12. travnja u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu. U vremenu sinodskog hoda Zagrebačke nadbiskupije, moderatorica tribina prof. dr. Valentina Mandarić uvela je u radni dio tribine molitvom za Sinodu.
„Uloga vjeronauka u promicanju temeljnih vrednota u hrvatskom društvu” bila je tema tribine o kojoj su govorili prof. dr. Stjepan Baloban i prof. dr. Ružica Razum. Dr. Baloban istaknuo je važnost razlikovanja pojmova vrednote (koji se odnosi na nešto nepromjenjivo, čvrsto) i vrijednosti (povezano sa subjektivizmom, pragmatizmom; ono što je promjenjivo). Zamka je, istaknuo je predavač, u manipulaciji javnošću koju vrši glasna manjina, koja si uzima za pravo tumačiti sve društvene pojave, pa tako i one crkvene, premda o njoj nema dovoljnih saznanja. Problem je i u shvaćanju sekularnog društva, s ciljem da se iz javnog prostora izbriše sve što ima veze s Bogom i vjerom. Panoramski su navedene i ocrtane vrednote na koje bi danas, prema predavaču, trebalo staviti poseban naglasak: život, obitelj, brak, vjera, djeca, domovina, obrazovanje. Za posredovanje u srednjoj školi to su osobito rad, opće dobro, supsidijarnost, ljudska prava, solidarnost i dr. Posredovanje pak vrednota predavač osobito vezuje uz način prenošenja, odnosno svjedočku dimenziju vjeroučitelja, koji se svakako treba razlikovati od ostalih nastavnika, što podrazumijeva pomaganje učenicima da oblikuju i stavove kako bi i sami postali promicatelji vrednota, a to su stav trajne i iskrene potrage za istinom, stav kreativne odgovornosti, stav pozitivne i dijaloške otvorenosti. Važno je poznavanja sadržaja i poruke, ali i zahvaćenost tom porukom, koja tada djeluje na učenike. „U tom kontekstu vjeroučitelje vidim kao ljude nade i svojevrsne proroke u ovom vremenu ravnodušnosti, protiv koje se, prema papi Franji, kao kršćani moramo boriti evanđeljem”, zaključuje Baloban.
Dr. Razum promišljanje je oblikovala oko nekoliko zabluda koje primjećuje u vezi odgoja i obrazovanja. Odgoj je važan za sve one koji se bave promišljanjem o budućnosti i izgradnji boljega društva. „Upravo je odgoj najizvrsniji put oblikovanja novoga čovjeka, boljega društva”, istaknula je dr. Razum. Religiozni pak odgoj obuhvaća sveukupnu čovjekovu stvarnost – religiozni, društveni, politički i kulturni identitet. Vjeronauk pomaže čovjeku razvijati vlastitu duhovnost i nutrinu, ali uči i kako živjeti u zajednici, a ima i preobražujuće djelovanje. Kršćanstvo podrazumijeva da osoba živi aktivan liturgijski i sakramentalni život, ali i da aktivno uključuje svjedočanstvo svoga životnog uvjerenja u sve pore svakodnevice, jer „odnos prema svijetu u kršćanskoj je tradiciji izravni plod vjere”, istaknula je predavačica. To znači da mlade treba i osposobiti za ugrađivanje vrijednosti u društveno tkivo, za što treba posjedovati složene kompetencije. Vjeronauk kao školski predmet podrazumijeva stoga rad na osvješćivanju potencijala svake osobe da mijenja svijet te da preuzima odgovornost za svoje postupke, ali i za druge. U tom smislu vjeronauk postaje predmet koji je važan za razvoj i boljitak društva općenito i konkretnog čovjeka, a ne samo Crkve. Radi se o usvajanju pozitivnih navika koje će i u odrasloj dobi poticati osobu na djelovanje. Odgoj takvog čovjeka koji će raditi na općem dobru podrazumijeva stoga izgradnju novog mentaliteta; izgradnju „unutrašnjeg čovjeka”, „novoga čovjeka”. Taj se mentalitet osobito treba izgrađivati zbog sukoba koji su u kulturi sve izraženiji, a koje promiče sustav u cjelini. Svi smo, nažalost, kreatori te i takve kulture. Antropologija homo economicusa važeća je i u školstvu. Valja stoga osposobiti mlade da se aktivno koriste svojom slobodom i odgovornošću, a to znači i omogućiti mladima stjecanje iskustva. Stjecanje kompetencija koje podrazumijevaju usvajanje vrednota podrazumijevaju sintezu svih vidova odgoja: intelektualnoga, moralnog, duhovnog, emocionalnog i ponašajnog. Za vjeronauk u školi to konkretno znači da mora naći vremena i za praktično učenje kako bi učenici stjecali iskustva. Projektna nastava upravo je jedan od načina da se ostvare takvi ciljevi, predložila je dr. Razum, a to znači aktivnu suradnju s ostalim predmetima i ustanovama.
Obzirom na desetu obljetnicu održavanja tribina „Zajednički vidici”, sljedeća je tribina zamišljena u vidu okruglog stola s više gostiju, a održat će se 24. svibnja o temi „Različiti vidici u traganju za istinskim dobrom u odgoju i obrazovanju”.