Zadar, (IKA) – „Onima koji vjeruju u uskrsnuće, nova povijest počinje upravo na praznom grobu koji je osvijetljen uskrsnim svjetlom. Zora nedjeljnog uskrsnuća postaje zorom i proljećem čovječanstva i svijeta”, poručio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u svojoj uskrsnoj čestitki naslovljenoj „Uskrsna nedjelja – Dan Gospodnji: dan obiteljskog druženja, molitve, radosti i sabranosti”, koju je predstavio javnosti u Salonu sjemeništa Zmajević u utorak 11. travnja u Zadru. Nadbiskup je istaknuo prizor praznog groba s kojeg anđeli pitaju žene koje su došle s miomirisima i pomašću, ‘Što tražite živog među mrtvima? Nije ovdje. Uskrsnuo je’ (Lk 24, 6). Žene su se vratile s groba i javile to jedanaestorici. „Apostoli su, dakle, bili povlašteni navjestitelji uskrsnuća. Jer oni s Isusom razgovaraju, a on im pripravlja doručak i jede s njima. Tješi ih, povjerava im poslanje i daje uputea ‘neka pođu u Galileju’. Ukazuje im se, ulazi kroz zatvorena vrata i nestaje ispred njihovih očiju. Ali ne dokida bol, patnju i smrt, već im daje novo osmišljenje. Bol se pretvara u radost, poraz smrti u pobjedu uskrsnuća, a umiranje u život”, rekao je zadarski nadbiskup.

Mons. Puljić ističe kako je „potrebno iznova naglašavati da se svake nedjelje svetkuje uskrsno otajstvo koje je kršćanima kroz povijest bilo glavnim duhovnim vrelom koje je stvaralo duhovni identitet našeg čovjeka. Sačuvani lekcionari, pistule, molitvenici i statuti govore o tome koliko je nedjelja ušla u duh hrvatske kulture i ponašanja”. Nadbiskup je podsjetio da je prve nedjelje u ožujku obilježen dan kršćanskog zauzimanja za nedjelju koju više godine promovira Europski savez za nedjelju. „To je dan kad se Uskrs dogodio i postao središtem povijesti spasenja, srcem i polazištem vjere i kršćanstva. Stoga sv. Pavao piše Korinćanima ‘Ako Krist nije uskrsnuo, uzaludno je naše propovijedanje’ (1 Kor 15,14). Petar u svojoj zanosnoj duhovskoj propovijedi kaže: ‘Bog uskrisi Isusa od mrtvih. Mi smo tome svjedoci!’ (Dj 2, 32). Od te uskrsne istine kršćanstvo živi”, istaknuo je mons. Puljić, naglasivši da je „nedjelja, prvi dan u tjednu, sveti dan Gospodnji, blagdan nad blagdanima. To je poseban dan „što nam ga učini Gospodin, pa mu kličemo i radujemo se u njemu” (Ps 118, 24). Ne smijemo, međutim, gubiti iz vida činjenicu kako je nedjelja danas postala običnim ‘danom rasterećenja’ od dnevnih briga, danom dokolice u kojoj se gubi njena duhovna i kulturna dimenzija”, upozorio je mons. Puljić. Podsjetio je da su u tom vidu hrvatski biskupi s proslave Branimirove godine u Ninu 1979. g. uputili „prepoznatljiv slogan narodne i vjerske pripadnosti: ‘Hrvatska obitelj dnevno moli i nedjeljom misu slavi’. Kao da su htjeli reći: Ono što smo mi danas, ovisi o tome što je molitva i nedjelja za nas”, istaknuo je mons. Puljić.

„Zbog toga je Crkva stoljećima ljubomorno čuvala svetost i mističnost Dana Gospodnjeg. I odredila „neka vjernici nedjeljom i zapovjednim blagdanima sudjeluju na misi i uzdržavaju se od teških radova koji sprečavaju bogoštovlje ili odmor duše i tijela” (Kan 1247)”, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je nedjelja bila i dan narodnog veselja kad se sklapalo ženidbe, krštavalo ili primalo sakrament svete potvrde. „Na sam dan oblačilo se i nosilo svečano ‘misno odijelo’. Naše prepoznatljive narodne nošnje potvrda su bogatstva duše našeg čovjeka koji je uspio stvaralački združiti kulturnu pučku baštinu s nedjeljnim blagdanskim ritmom. To je stvorilo skladan odnosa vjere i kulture”, poručio je mons. Puljić, poželjevši svima blagoslovljen nedjeljni dan, dan Gospodnjeg uskrsnuća. „Neka nam svaka nedjelja bude dan obiteljskog druženja i izvor duhovne hrane koja naše prolazne trenutke preobražava u sjeme vječnosti”, potaknuo je nadbiskup, poželjevši svima, osobito bolesnima, starima, ucviljenim i ranjenim obiteljima, blagoslovljene uskrsne blagdane, obilje uskrsne milosti i Božjega blagoslova.