Zagreb, (IKA) – Novi broj Communija (br. 128), prvi u 2017. godini, posvećen je temama „Očenaš” i „Kruh naš svagdanji”, a pored toga donosi i vrijedne članke u rubrici „Ogledi”.
Jean-Robert Armogathe predstavlja nam neka od duhovnih tumačenja prvih triju zaziva Očenaša koji se odnose na Gospodina (prilog: „Duhovno iščitavanje prvih triju zaziva Očenaša”). Potom, što predstavlja posebno bogatstvo ovoga broja, možemo čitati „Kratko objašnjenje Očenaša” Evagrija Pontskog, velikog duhovnog pisca, monaha i asketa iz 4. stoljeća. U sličnom tonu nastavlja i Bernard Pottier, koji piše o dinamici Očenaša, važnom aspektu komentara Maksima Ispovjedaoca (prilog: „Dinamika Očenaša. Komentar Maksima Ispovjedaoca (oko 580.-662.)”). Pietro Messa u članku „Očenaš Franje Asiškoga” analizira vrijednost i izvornost molitve Oratio super Pater noster. Možemo čitati i razgovor s Thierryjem Escaichom, orguljašem i skladateljem, o glazbi za Očenaš. Nakon ovoga razgovora slijedi kraći tekst „Pokušaj uglazbljivanja Očenaša”, koji je napisao Alfredo Teixeira, a uz tekst se donosi i Teixeirin notni zapis „Oratio Dominica”.
Tekstovi koji se donose u drugoj temi posvećeni su četvrtoj prošnji Očenaša i zajedno čine bogat i obuhvatan pristup ovoj važnoj teološkoj temi. Tako, redom, možemo čitati sljedeće tekstove: „Zagonetka kruha u zazivu Očenaša (Mt 6, 11 i Lk 11, 3)” (Yves Simoens), „Tri kruha prema crkvenim ocima: glede patrističkih tumačenja četvrte prošnje Očenaša” (Christian Boudignon), „Kruh Očenaša” (Pierre Dumoulin), „”Hlêbь naš’ vsedan’ni” u slavenskoj liturgijskoj tradiciji” (Kristijan Kuhar), „Sveto jedenje – jesti sveto?” (Hanna-Barbara Gerl-Falkovitz), „Kakav kruh?” (Eckhard Nordhofen), „Mogućnost i granice Božje prisutnosti u ljudskom “tijelu”. Napomene glede Nordhofenova iščitavanja četvrte molbenice Očenaša” (Gerd Neuhaus) te, na koncu, tekst koji je također snažno povezan s četvrtom prošnjom Očenaša – „Ignacije, mistik na djelu. Povodom jedne Hevenesijeve misli” Jacques Servaisa.
Prvi u rubrici „Ogledi” je važan tekst Jean-Luca Mariona o euharistijskom klanjanju i Kristovoj prisutnosti („Realizirati realnu prisutnost? O smislu euharistijskoga klanjanja”). Paul Colrat u prilogu „Zadržati kraj svijeta” piše o katechon-u, a slijedi ga članak Jeana Vioulaca „Vrijeme žalovanja. Filozofija i eshatologija danas”. Na kraju, o poteškoćama, ali i ljepoti, jednoga dijaloga piše Peter Henrici u tekstu „Poteškoće jednog dijaloga: Jules Isaac – Maurice Blondel (1941.-1948.)”.