Istina je prava novost.

Meštrovićeva „Povijest Isusa iz Nazareta u drvu" predstavljena na Danima kršćanske kulture u Splitu

Split, (IKA) – U sklopu Dana kršćanske kulture u Meštrovićevu kaštilcu u crkvi Sv. Križa u Splitu je u srijedu 5. travnja predstavljena je knjiga “Ivan Meštrović: Povijest Isusa iz Nazareta u drvu” autorica Maje Šeparović-Palada i Zorane Jurić-Šabić u kojoj je u središtu zanimanja Meštrovićevo djelo Raspeće Veliko i ciklus reljefa izrađenih u drvu na kojima umjetnik prikazuje 28 scena iz Kristova života, a uz autorice knjigu je predstavio i bibličar dr. fra Domagoj Runje koji je i recenzent knjige.
To dojmljivo izdanje bogato opremljeno fotografijama i grafičkim prilozima nastalo je kao plod višegodišnje suradnje viših kustosica Galerije Meštrović Šeparović-Palade i Jurić-Šabić u programu manifestacije Dana kršćanske kulture u sklopu koje su iz godine u godinu neumorno iščitavale različite dijelove bogate Meštrovićeve ostavštine. Upravo taj bogati opus izrađen u orahovu drvu pravi je umjetnički, kulturni i duhovni biser koji je Meštrović izrađivao od 1917. do 1950. godine u pet faza, a koje su duboko povezane s njegovim životnim prekretnicama i teških duhovnim stanjima. „Ovom knjigom željeli smo iskazati sve te slojeve koji se mogu iščitati i Meštrovićeva djela i tu stilsku raznolikost i okolnosti nastanka svakog pojedinog dijela (scene) jer iz toga možemo iščitati umjetnikova psihološka stanja. Zapravo, Meštrović se uvijek u teškim trenucima, primjerice u egzilu nakon zatočeništva i nakon gubitka kćeri, uvijek redovito vraćao radu na reljefnom ciklusu i u tomu pronalazio utjehu”, objasnila je Jurić-Šabić.
“Raspeće Veliko nastalo je 1917. godine u Meštrovićevu ateljeu u Ženevi gdje je on živio za vrijeme I. svjetskog rata. Ovo je raspelo napravljeno od orahova debla, a u to vrijeme Meštrović je bio u egzilu i drvo postaje glavni materijal njegova umjetničkog izražavanja”, istaknula je Šeparović Palada.
Dr. Runje istaknuo je kako ta knjiga poziva na posezanje za Biblijom i dublje proučavanje biblijskih prizora koji su prikazani na reljefima. Istaknuo je i iznimnu vrijednost umjetnosti koja teške i potresne trenutke kakvi su patnja i bol može prikazati na lijep način, a tome ponajbolje svjedoči djelo Veliko Raspeće
„Ako je čovjek vjernik, nije vjernik na neko određeno vrijeme ili u nekim određenim činima, nego je vjernik u svemu onome što radi. Meštrovićeva vjera sigurno se može prepoznati i u onim njegovim djelima koja nisu vjernička po svojem sadržaju”, kazao je Runje tumačeći tu dimenziju Meštrovićeva umjetničkog stvaralaštva.