Vis, (IKA) – Pod geslom “Ne proklinji tmine, budi svjetlo!” u subotu 1. travnja u jutarnjim satima započeo je 3. planinarski križni put vjernika Hvarske biskupije na otoku Visu u organizaciji bračkoga i ciškoga dekana, Tonija Plenkovića i Ivice Huljeva. Biskupijski križni put počeo je okupljanjem sudionika kod samostana Sv. Jeronima na Prirovu gdje im je na početku podijeljen doručak. Upravo je na tom mjestu u 1. stoljeću podignut rimski teatar, nad kojim su franjevci konventualci kasnije podignuli samostan. U tamošnjoj crkvi Sv. Jeronima na poluotoku viške luke hodočasnike je pozdravio gvardijan franjevačkoga samostana fra Damjan Glavaš. Upoznao je hodočasnike s poviješću nastanka samostana i crkve. Podsjetio je da su Rimljani u Vis stigli oko 100. godine. Nakon propasti Rimskoga Carstva započela je devastacija mnogih samostana za najezde Turaka, pa je tadašnji hvarski biskup Franjo Jakov Pritić iz Nina (1510.-1523.), franjevac konventualac, zamoljen da pošalje na Prirovo franjevce. Prema dokumentima, franjevci su u Vis došli nešto prije 1520. godine, a za svoje boravište iskoristili su temelje teatra i kamenje kojega je bilo u izobilju oko ruševina. Tada je i podignut franjevački samostan Sv. Jeronima koji počiva na zdanju rimskoga teatra, pojasnio je, između ostaloga, viški gvardijan, zaželjevši hodočasnicima ugodan boravak na otoku Visu. Prije hodočasničkoga puta na sve sudionike križnoga puta zazvao je Božji blagoslov.
Brački dekan predvodio je, zatim, molitvu prve postaje u toj franjevačkoj crkvi, nakon čega su se sudionici uputili prema crkvi Duha Svetoga. U molitvi i pjesmi mladi su krenuli prema župnoj crkvi Gospe od Spilica. Riječ je o crkvi posvećenoj Uznesenu BDM koja je ime dobila po manjim pripečcima na mjestu gdje je sagrađena, a čije je zemljište graditeljima darovao Frano de Pelegrinis na početku 16. stoljeća. U toj središnjoj crkvi grada Visa nalaze se zemni ostaci sv. Vincenca, suzaštitnika grada, kojega tamošnji Božji puk svečano slavi. Zatim su krenuli prema crkvi Sv. Ciprijana i Justina na predjelu Kut u istočnome dijelu toga grada. Brojni mladi, njih oko pet stotina, uspinjat će se, zatim, serpentinama prema cesti za Velo Selo gdje će u Gospinu svetištu biti održana nešto duža postaja. Iz Veloga Sela hod će biti nastavljen putem prema crkvi Sv. Kuzme i Damjana, a odatle će se sudionici nastaviti kretati kroz Čojno polje prema Ženoj Glavi i crkvi Sv. Ante u Prigaliji te će izići na asfaltnu cestu do župne crkve Rođenja BDM u Podšpilju. Nakon postaje u podšpiljskoj crkvi predviđen je ručak za sudionike kod Zadruge. Iz Podšpilja hodočasnici će nastaviti hod asfaltnom cestom prema Komiži preko Pothumlja.
U pobožnosti se nosi križ simboličnoga značenja. U župnoj kući u Visu nalazi se korpus (Isusovo tijelo) za koji postoje pouzdani podaci da se nalazio u crkvi Sv. Nikole u Dolu te da je oštećen streljivom iz zračne puške u vrijeme poslije Drugoga svjetskoga rata kada je crkva u Dolu bila ustupljena radnoj zadruzi iz Podselja za skladištenje slame. Prema riječima viškoga dekana Huljeva, “ranjeni Krist iz crkve Sv. Nikole predstavlja znak vremena i znak vremenu. Ima neizmjernu simboličku snagu. Govori o nama ljudima i o istini koja se ne da skriti pod naslagama prašnjavoga tavana”. Pojasnio je kako potječe iz crkve koja je nekoć pripadala komiškoj opatiji, benediktincima koji su, kako je rekao, “radom i molitvom, kultom i kulturom, dali Europi obol pismenosti i humanizam oslonjen na antičke temelje”. Komiški župnik rekao je da je od raspela pod slojevima prašine ostao samo korpus, a križ je nestao. Križ je za 3. planinarski križni put izradio Pero Gabelić iz Vrboske prema modelu baroknih križeva.
Dolazak sudionika planinarskoga križnoga puta u Komižu očekuje se oko 17.30 sati kada će u crkvi Sv. Nikole biskupa na Musteru biti slavljena misa zahvalnica.