Milano, (IKA) – Papa Franjo boravio je 25. ožujka u pastoralnom posjetu Milanu, najvažnijoj gospodarskoj metropoli i najvećoj talijanskoj dijecezi. Svoj je pohod Papa započeo na periferiji, četvrti Forlanini u istočnom dijelu grada, gdje se susreo s romskim, muslimanskim i izbjegličkim obiteljima koji žive u naselju „Case Bianche”. Stanovnici te četvrti Papi su uručili više darova, a među njima je bila i slika Gospina kipa te svećenička štola, prenosi Radio Vatikan. Papa je rekao da ga štola podsjeća na to kako u Milano dolazi kao svećenik. Istaknuo je također da je štolu ručno izradilo nekoliko mještana. Ona je podsjetnik kako je svećenik izabran iz naroda i da je u službi naroda. „Moje je svećeništvo Kristov dar, ali ste ga ‘istkali’ vi, naš narod svojom vjerom, naporima, molitvama i suzama”, kazao je papa Franjo. Gospina slika znak je pak da ga ona dočekuje u Milanu. „Podsjeća me na Marijinu brigu, koja je pohrlila Elizabeti ususret. To je skrb i briga Crkve koja ne čeka u gradskom središtu, već svima ide ususret, na periferije, pa i nekršćanima te nevjernicima…; ona donosi Isusa svima, koji je utjelovljena Božja ljubav i koji daje smisao našim životima te nas spašava od zla”, istaknuo je papa Franjo.
Potom se uputio u milansku katedralu gdje se okupilo oko 4000 svećenika i osoba posvećena života. Papa je odgovorio na nekoliko upita, a prvi je bio što učiniti da se ne izgubi radost naviještanja. Evangelizacija je radost, odgovorio je papa Franjo podsjećajući na „Evangelii nuntiandi”, posindsku pobudnicu velikoga pape blaženoga Pavla VI., rekavši da je „najveći pastoralni dokument poslije Drugoga vatikanskog sabora, koji je još uvijek aktualan”. Govoreći o današnjim izazovima evangelizacije, rekao je da svako povijesno razdoblje ima svoje izazove. Stoga se ne smijemo bojati izazova već vjere bez izazova, vjere koju se smatra potpunom, kojoj ništa ne treba. Izazovi nam pomažu da vjera ne postane ideologija koja u sebi krije mnoge opasnosti. Izazovi nas čuvaju od zatvorene misli, a otvaraju nas širem shvaćanju objave, ustvrdio je papa Franjo.
Potom je govorio o višekulturalnom, višereligijskom i multietničkom društvu. Vjerujem da od Crkve trebamo učiti kulturu raznolikosti. Duh Sveti je učitelj raznolikosti. Ako pogledamo biskupije, svećeništvo, naše zajednice i redovničke družbe, zamjećujemo mnoge karizme i mnogostrukost življenja vjere. Jedna je Crkva u mnogovrsnom iskustvu, to je bogatstvo Crkve. U svojoj povijesti i svojem životu Crkva je iskusna u upravljanju različitostima. Vidjeli smo i gledamo svašta; veliko bogatstvo ali i mnoge užase i zablude. To nam pomaže da shvatimo suvremeni svijet, priznajući njegove pozitivne i negativne strane. Pomaže nam također da prepoznamo neumjerenosti uniformiranosti i relativizma, koje nastoje izbrisati jedinstvo različitosti i međuovisnosti, primijetio je Sveti Otac dodajući: Crkva je jedna u različitostima koje čine jedinstvo.
Odgovarajući zatim na pitanje trajnog đakona o đakonskoj ulozi u Crkvi, rekao je kako je opasno đakona smatrati ‘polusvećenikom’ i ‘polulaikom’, jer se tako oduzima snaga đakonske karizme. Vi imate jasnu karizmu u Crkvi. Đakonat je posebno zvanje, služenje je vaša karizma, a to je obilježje Božjega naroda. Đakon je čuvar služenja u Crkvi: čuvar Riječi, služenje kod oltara, služenje siromašnima. Vaša je zadaća da nas vjernike podsjećate kako je vjera, u svojim mnogovrsnim očitovanjima – zajednička liturgija, osobna molitva, razni oblici milosrđa, i u okolnostima života, laičkoga, posvećenog i obiteljskoga, služenje Bogu i braći, kazao je Papa.
Nakon što je na katedralnom trgu s vjernicima izmolio Anđeo Gospodnji, Papa se s domaćinom milanskim nadbiskupom kardinalom Angelom Scolom uputio prema zatvoru San Vittore. Tamo su Papu dočekali područni upravitelj lombardijskih, pijemontskih i ligurijskih zatvora Luigi Pagano, upraviteljica zatvora San Vittore Gloria Manzelli; glavna povjerenica i zapovjednica zatvora Manuela Federico te zatvorski kapelan don Marco Recalcati. Papa Franjo potom je u predvorju zatvora pozdravio osoblje zatvorske uprave i policije, a onda je krenuo u obilazak različitih dijelova zatvora kako bi se osobno susreo sa zatvorenicima, s kojima je zatim i objedovao.