Split: Predstavljena monografija Vrboska i njezine znamenitosti
Split: Predstavljena monografija Vrboska i njezine znamenitosti
Split
Split, IKA) – U Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a u Splitu 21. ožujka predstavljena je u nakladi župe sv. Lovre – Vrboska spomen knjiga – monografija o župi Vrboska, naslovljena „Vrboska i njezine znamenitosti”. Knjiga ima za cilj predstaviti prošlost naselja i njegovih žitelja, vjerske običaje i tradiciju te protumačiti umjetničke dragocjenosti koje su tijekom stoljeća kupovane s nakanom da budu ukras u crkvama i da potvrđuju kulturnu razinu naručitelja. Knjigu su predstavili akademici Davorin Rudolf i Radoslav Tomić, don Emil Pavišić, dekan Hvarskoga dekanata i župnik u Vrboskoj i don Ivica Huljev, župnik u Komiži na otoku Visu. Spomen knjiga na 317 stranica donosi priloge 16 poznatih kulturnih radnika i znanstvenika koji pišu o osnutku i prostornom razvoju Vrboske do kraja 18. stoljeća i o povijesti mjesta i župe Vrboske, te o dobivenim sakralnim slikama u Vrboskoj početkom 20. stoljeća, i o nekoliko oltarnih pala naših istaknutih slikara toga razdoblja. Knjiga obiluje brojnim prilozima u kojima se opisuje povijest izgradnje crkava u Vrboskoj. Govori o štovanju Čudotvornog sv. Križa (1614-2014); životnoj priči jednoga renesansnog kipa; ikoni Gospe od Milosrđa iz Vrboske; liturgijskim predmetima, crkvenoj i opremi od srebra u župnoj crkvi Sv. Lovre u Vrboskoj.
„Rijetko je koje maleno mjesto u Dalmaciji znamenito po svojim umjetninama kao što je to Vrboska na otoku Hvaru. No, Vrboska je nadaleko poznata po svojim crkvama i umjetninama što se u njima čuvaju”, rekao je akademik Tomić, te objasnio kako se u prvom redu to odnosi na crkvu Sv. Lovre i crkvu Sv. Marije (crkva tvrđava) te na dvije kapele posvećene sv. Petru i sv. Roku. „Riječ je o pravim galerijama umjetnina sa slikama, kipovima, oltarima i srebrnim liturgijskim predmetima. Ističe se među njima monumentalni poliptih Paola Veronesea i njegove radionice koja spada u najljepša slikarska djela u Hrvatskoj. Tu su i radovi mletačkih i hrvatskih umjetnika, oltarne pale Leandra, Giuseppea Alabardija, Stefana Celestija, Mate Celestina Medovića i Marka Rašice. Među kiparskim radovima čuvaju se djela Nikole Firentinca, Antonija Porija i Kuzme Kovačića te drveni oltar mletačkih majstora 17. stoljeća. Potom u mramoru klesani žrtvenici obitelji Brutapelle, Pavla Bilinića i Ivana Rendića”, rekao je akademik Tomić.