Karlovac, (IKA) – „Svetoga Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, naš hrvatski vjernički puk od davnina s posebnom ljubavlju časti, zahvalno prepoznajući potrebu za njegovom blizinom i njegovom pomoći, te s pouzdanjem moli njegovu zaštitu i zagovor kod Gospodina u raznim potrebama. Prepoznajući tu neprekidnu privrženost i očitovanja žarke pobožnosti prema prečistom zaručniku Blažene Djevice Marije, zaštitniku cijele Crkve, hrvatski biskupi izabrali su svetoga Josipa za zaštitnika Hrvatske. U hrvatskoj nacionalnoj povijesti s posebnim ponosom i obvezom pamtimo da je tadašnji Hrvatski sabor, duboko osjećajući bilo naroda, svetoga Josipa 1687. godine, dakle prije 330 godina, jednoglasno izabrao za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske. Hrvatski su biskupi godine 1972. zauzeli stav da je odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. godine i sada na snazi jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod koji nadživljava sve peripetije oko svoga suvereniteta. Spominjući se te obljetnice, kao i Godine svetoga Josipa proglašene 1987. godine, i snažno osjećajući duhovne i materijalne potrebe sadašnjega trenutka, ovime proglašavam Godinu svetoga Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije koja će vremenski biti omeđena dvjema svetkovinama svetoga Josipa, te će trajati od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018. godine. Ovime ujedno određujem da posebno žarište te godine bude Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu u kojem će se moći primiti milost oprosta svakoga dana tijekom Godine svetoga Josipa” – dio je proglasa zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića kojim je službeno proglašena Godina svetoga Josipa. Proglas je u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, na samu svetkovinu zaručnika Blažene Djevice Marije, 20. ožujka, na početku misnog slavlja pročitao zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i predao ga čuvaru i rektoru Nacionalnog svetišta mons. Antunu Senteu, ml. Biskup Ivan Šaško predvodio je misu u zajedništvu s dr. fra Antom Crnčevićem, mons. Senteom, ml., preč. Matijom Pavlakovićem, rektorom Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu, preč. Draženom Karačićem, dekanom Karlovačkog dekanata i brojnim drugim svećenicima.
U homiliji biskup Šaško osvrnuo se na odluku Hrvatskog sabora da svetog Josipa proglasi zaštitnikom Hrvatske, istaknuvši da se zaštitnika bira ne samo jer se vjeruje u njegovu zaštitu nego i zato jer se u njemu vide određene odlike i uzor. Mons. Šaško opisao je vjernicima kakva je to ‘josipovska Hrvatska’, istaknuvši šest Josipovih odlika koje su primjer cijeloj Hrvatskoj i koje su hrvatske sabornike vodile da Josipa izaberu za zaštitnika Hrvatske. „U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ radost ljudi nalazi se u služenju Bogu, a ne čovjeku, ne ideologiji, izvanjskim dojmovima ni prividu. Josipovska Hrvatska je pravedna, a ne ponižavajuća, izrabljivačka, neosjetljiva; ona se ravna pravednošću koja je prožeta ljubavlju. Takva Hrvatska ne izvrgava sramoti, osobito ne one koji su se za nju žrtvovali. A koliko je sramoćenja najboljih sinova i kćeri, onih koji su krvarili za domovinu, bili proganjani, zatvarani, obespravljeni! Iz ‘josipovske Hrvatske’ se ne odlazi lako; ne napušta ju se, da bi ju se zauvijek ostavilo. Uz sve teškoće, takva se Hrvatska usudi sanjati, biti uz voljeno i vrijedno! Ako treba – poput Josipa – sklonit će se, ali sa čežnjom povratka, ponovnoga dolaska koji mijenja prisutnošću… Josip nije napustio Mariju, kada je prijetilo da ju društvo ponizi i odbaci. A bio je s njom u progonstvu, da bi povratkom vratio radost i spasenja u krilo doma i domovine. U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ se koriste riječi i jezik koji znači, jezik pročišćen i osvijetljen istinom; ne jezik prijetvornosti, dodvoravanja, nejasnoća, besplodne diplomatičnosti; ne jezik grubosti, nepoštivanja i psovke. U takvoj se Hrvatskoj provjerava imaju li riječi smisla pred puninom Božje riječi i Isusova imena… U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ se dobro čini, a ne samo o njemu govori”, rekao je biskup Šaško.
Na kraju mise mons. Sente izrazio je zahvalnost kardinalu Bozaniću na darovanoj Godini svetog Josipa kao i biskupu Šašku koji je uime kardinala otvorio i pročitao proglas. „Pobožnost svetom Josipu sve više se rasplamsava. Promatrajući novu karlovačku rijeku, rijeku hodočasnika, svjedoci smo sve većeg broja štovatelja svetog Josipa. Ova Godina svetoga Josipa kruna je tog hrvatskog hoda sa svetim Josipom do Isusa Krista”, rekao je rektor svetišta. U znak zahvalnosti biskupu Šašku i prof. Crnčeviću uručeni su prigodni darovi.
Svetkovina svetoga Josipa u Nacionalnom svetištu svetoga Josipa u Karlovcu kao nikada do sada obilovala je duhovno-kulturnim programom koji je okupio više od 8000 vjernika iz svih dijelova Lijepe Naše. Proslava je počela već u petak 17. ožujka kada su u svetište hodočastili policajci i članovi njihovih obitelji iz Policijske uprave karlovačke. Tom prigodom hodočasničku misu predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić u zajedništvu s policijskim kapelanima i domaćinom mons. Sente ml. koji je u pozdravu biskupu podsjetio na dobru suradnju između Nacionalnog svetišta i Policijske uprave karlovačke.
Rijeka hodočasnika 18. ožujka preplavila je svetište svetog Josipa. Središnju hodočasničku skupinu činili su hodočasnici iz Istre predvođeni svojim biskupom Draženom Kutlešom koji je predvodio i središnju hodočasničku misu. Druga veća hodočasnička skupina bili su vjernici iz župa grada Šibenika predvođeni svojim biskupom Tomislavom Rogićem koji je koncelebrirao na hodočasničkoj misi. Treća veća skupina hodočasnika bili su hodočasnici iz Valpovačkog dekanata predvođeni svojim svećenicima. Uz navedene hodočasničke skupine, svetom Josipu došli su i hodočasnici iz Brinja, Rakovca kod Vrbovca, Goričana, Belišća, Mlina kod Dubrovnika i mnoge druge hodočasničke skupine. Karlovčani koji prate događanja u Nacionalnom svetištu svetog Josipa na Dubovcu ne sjećaju se da je ikada do sada svetište bilo tako ispunjeno. Na parkiralištu u blizini svetišta moglo se izbrojati 53 autobusa.
Svetište su zatim ispunili mladi koji su se okupili na svom Dekanatskom susretu. Nakon okupljanja i predstavljanja slijedila je večernja misa koju je predvodio don Mihael Prović, povjerenik za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije. Pjevanje su animirali gosti iz sastava Veritas aeterna iz Splita. Nakon mise uslijedio je program u pastoralnom centru splitske zajednice mladih “Hrvatsko nadzemlje” za vrijeme kojeg su igrokazima, filmovima i glazbenim točkama zorno prikazali problematiku osnivanja obitelji i preuzimanja odgovornosti zajedničkim nazivom “Sveti Josip uzor muževima i očevima”. Mlade je pozdravio i ohrabrio mons. Tomislav Rogić koji je i sam bio dugogodišnji povjerenik za pastoral mladih. Uslijedilo je druženje i noćenje po obiteljima mladih koji se okupljaju u Nacionalnom svetištu.
U nedjelju 19. ožujka hodočasnici su pristizali već od ranih jutarnjih sati. Prva skupina hodočasnika iz Varaždinske biskupije već je rano ujutro molitvom i pjesmom otvorili hodočasnički dan. Nakon njih slijevali su se autobusi hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske. Na hodočasničkoj misi koju je predvodio biskup Rogić okupili su se hodočasnici iz Petrovskog, Sračinca, sv. Mihovila sa Murtera, Sošica, Zagreba, te vjernici i svećenici karlovačkog kraja. U popodnevnim satima hodočasnici su se okupili na euharistijskom klanjanju. Popodnevno-večernju skupinu hodočasnika u svetište svetog Josipa poveli su hodočasnici pješaci iz zagrebačke župe sv. Barbare – Vrapče koji su preko Jastrebarskog kroz dva dana pješice hodočastili svetom Josipu. Večernju misu u „premalenom” svetištu zbog mnoštva uglavnom mladih hodočasnika predvodio je mons. Sente ml., rektor svetišta, koji je u propovijedi podsjetio na „silna djela koja nam učini Gospodin preko svetoga Josipa”.