Rijeka, (IKA) – U Velikoj dvorani Teologije u Rijeci u petak 17. ožujka održan je znanstveni simpozij o temi „Povijesna istina i teološka poruka Svetog pisma”. Skupu koji je organiziralo Sveučilište u Zagrebu, Katolički bogoslovni fakultet – Teologija u Rijeci. nazočili su i riječki nadbiskup Ivan Devčić i krčki biskup Ivica Petanjak, koji je molitvom i prigodnom riječju otvorio skup.
Povijesna istina ima svoju vrijednost i zato je treba tražiti, rekao je biskup Petanjak otvarajući znanstveni simpozij za koji je ideja potekla od dokumenta Papine biblijske komisije iz godine 2014. „Nadahnuće i istina Svetoga pisma. Riječ koja dolazi od Boga i govori o Bogu da spasi svijet”, iz njegova III. djela koje nosi naslov „Tumačenje riječi Božje i njegovi izazovi”. Govoreći o temi kako razlučivati povijesno i teološko, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Mario Cifrak kazao je da je objava povijesna i Isus je povijesna osoba, premda su kroz povijest postojali pokušaji nijekanja njegova fizičkog postojanja, ali predmet objave nije povijest. Sveto pismo nije udžbenik Sociologije ili Povijesti, nego svjedočanstvo Božjeg poziva čovjeku na zajedništvo s Njim.
Na simpoziju se razmatralo o onim biblijskim tekstovima koji su, s obzirom na povijesne istine, najproblematičniji, a sve s ciljem da što je moguće jasnije razluče što je u njima povijesno, a što teološko, te da se istaknu ‘istine radi našega spasenja’ koje navedeni tekstovi komuniciraju kao i povijesnost objave. Govoreći na koji način čitati i promatrati Bibliju i koja je to svetopisamska istina u kontekstu našeg spasenja, dr. Cifrak kazao je da je Sveto pismo od Boga nadahnuto i približava nas Božjoj blizini. Mi ne govorimo o spasenju od nečega ili za nešto, nego da vjerujemo da nam Sveto pismo poručuje da ljudski život ima smisao, te pojašnjava u čemu je taj smisao i kako ga se u cijelosti može ostvariti. To ostvarenje ljudskog smisla zovemo spasenje, poručio je dr. Cifrak.
Kao jedan od razloga organiziranja simpozija predstojnik riječke Teologije doc. dr. Nikola Vranješ istaknuo je da fundamentalističko čitanje Svetoga pisma koje ga interpretira isključivo doslovno, rezultira ne samo sukobom s modernom znanošću, nego i pogrešnim razumijevanjem samoga Pisma. Osim toga, govoreći o teološkom tumačenju biblijskih izvještaja o stvaranju između kreacionizma i metafizičkog naturalizma, upozorio je na ‘kamen spoticanja’ kod mnogih, a riječ je o nastojanju da se ‘dohvati’ direktno Božje djelovanje u svijetu na način tzv. dizajna koji zapravo predstavlja jedno neznanstveno i u biti heretično nastojanje instrumentalističkoga dokazivanja Božje aktivnosti. Nikada nitko nije vidio kako se Bog utjelovio, kao ni doslovni trenutak Isusova uskrsnuća, rekao je Vranješ. To bi trebalo poslužiti i kao teološki model približavanja tajni stvaranja kao teološkoj istini. U nastavku je istaknuo kako nema sukobljavanja znanosti i teologije ukoliko se obje drže svoga područja te da vjeruje da bi u budućnosti trebalo razviti prikladniju filozofiju znanosti, kao i osuvremenjenu teologiju stvaranja. To se osobito tiče pitanja evolucije koja se bavi razvojem života, a ne njegovim nastankom kojim se bave teorije abiogeneze i panspermije. Moramo dopustiti legitimnu autonomiju znanosti i ne odbacivati evoluciju. Ono što evolucija govori je dokazano, ali trebamo paziti na njezino prikladno tumačenje u odnosu na postavke vjere i morala. Zaključio je da je za pastoralno-katehetsko područje važno prikladno približavanje Svetog pisma ljudima o čemu ovisi slika svijeta osobito u znanstvenim krugovima.
Govoreći o temi problema i istine Svetog pisma nekada i danas, doc. dr. Dubravko Turalija između ostaloga je kazao da Sveto pismo naučava istinu ‘čvrsto, vjerno i bez zablude’. Istina ili ‘veritas’ ne tiče se samo istine vjere i morala, nego svega onoga što tvrdi Sveto pismo, poručio je dr. Turalija. O temi prelaska preko Crvenog mora (Izl 14) govorio je prof. dr. Nikola Hohnjec, a o Ilijinim i Elizejevim čudesima izv. prof. dr. Božo Lujić. Između ostaloga je poručio kako Biblija nije statična knjiga, nije fikcija te da se u analizi političko-povijesnog djelovanja pripovijesti o Elizeju ne mogu uzimati u obzir po kriterijima današnje znanosti, nego u spoznajnom smislu. U središtu je Gospodin koji spašava i koji sve veže u cjelinu, rekao je između ostaloga dr. Lujić.
Bog nasilja u Starom zavjetu bila je tema izv. prof. dr. Darka Tomaševića koji je u izlaganju naglasak stavio na ratne ideologije. Kazao je kako se vojnike vrlo često motiviralo pozivajući na Bibliju, te da ostaje otvoreno pitanje jesu li ljudi doista bili toliko nasilni. Navodeći sedam ratnih ideologija, počevši od ideje potpunog uništavanja tj. prikazanja žrtve Bogu, preko ideologija ratnog varanja, proračunatosti do ideologije nesudjelovanja u ratu, predavač je primijetio da su sve ideologije stare koliko i ljudska povijest te kompleksne koliko i ljudi. Sve to pokazuje da nismo drukčiji od naših predaka. Ovisi što više hranimo u nama – ono dobro ili ono loše, rekao je dr. Tomašević.
Doprinos simpoziju dala su i predavanja o Lukinu evanđelju Isusova djetinjstva, o čemu je govorio doc. dr. Darko Tepert, Povijesti i kerigmi u Mt 1-2, što je bila tema dr. Silvana Fužinata, kao i izlaganja doc. dr. Božidara Mrakovčića o opisima Isusovih uskrsnih ukazanja. Simpozij je zaključen predavanjem o položaju žene u Pavlovim poslanicama o čemu je govorila mr. Bruna Velčić.