Požega, (IKA) – U organizaciji Požeške biskupije, 9. ožujka u Dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi, održana je druga korizmena tribina. izlaganje na temu “Identitet i vrijednosti Republike Hrvatske i Europske unije” održao je dr. Neven Šimac, pravnik i politolog, stručnjak za europske integracije i javnu upravu. Susretu je uz brojne Požežanke i Požežane, mlade i učenike Katoličke gimnazije prisustvovao i požeški biskup Antun Škvorčević koji je na početku pozdravio prisutne i predmolio Angelus. Potom je moderator susreta prof. Miroslav Paulić predstavio biografiju dr. Šimca, rekavši između ostalog da je on “čovjek svijeta, homouniversalis, kozmopolit, Europejac, čovjek klasične naobrazbe, zavidne poslovne, diplomatske i društvene karijere”
U uvodnom dijelu predavanja dr. Šimac je podsjetio prisutne da su prvi zajednički interesi, koji su povezivali narode oko Sredozemlja, bili trgovački i vojni, interesi u obrani protiv muslimanskih osvajača, a da su prve zajedničke vrijednosti tih naroda bile one kulturne, utemeljene na antičkoj filozofiji i umjetnosti. Istaknuo je zanimljivost kako su Saraceni bili prvi koji su te narode nazvali Europljanima, dok su se oni pak prepoznavali pod imenom “christianitas”. Rekao je da ono što je zajedničko svim tim narodima, koji će kasnije svjesno identitetski prihvatiti antički naziv “Europa”, jesu antički i kršćanski korijeni, baština koja se supostojanjem brojnih kultura razvila i ustalila na ovim prostorima, a prepoznatljiva je do danas te, na koncu, ništa manje važne civilizacijske vrjednote kakve su se u kontekstu cijeloga svijeta razvile i zadržale jedino na Staromu Kontinentu i učinile ga privilegiranim, ali i privlačnim mjestom za život. U više navrata je istaknuo da je povlastica živjeti u europskom kulturno i civilizacijski naprednom svijetu koji je, u usporedbi s ostalim kontinentima i zajednicama država, čovjeku najviše sačuvao dostojanstvo, pa je, upravo zato, dužan tu privilegiju poštovati i ne dovoditi u pitanje.
U nastavku predavanja dr. Šimac je dao kratki povijesni pregled ujedinjavanja europskih zemalja od franačkog kralja Karla Velikog do današnje Europske unije čiji su idejni tvorci veliki “kršćanski oci začinjavci”: Konrad Adenauer, Alcide De Gasperi i Robert Schumann, naglasivši da je ujedinjenje Europe uspjelo zbog iskrene želje ovih trojice političara koji su iz kršćanskih uvjerenja vjerovali da se samo pomirenjem i lustracijom mogu nastaviti dobrosusjedski odnosi koji više neće dopustiti zla kakva su se događala prije njih. Osvrnuvši se na sadašnje stanje u Europskoj uniji dr. Šimac je ustvrdio da je ona pod utjecajem raznih nacionalističkih i sebičnih ideja, posebice onih iz Velike Britanije, dosegla kritičnu točku i trenutno nesigurno glavinja u budućnost. Kao dokaz tomu naveo je da Europa još uvijek nije prostorno definirana, da se Europljani ne identificiraju s temeljnim simbolima ove zajednice, kao što su zastava i himna, i da je u svijetu kao europski simbol prepoznatljiva jedino valuta euro. Ono što zasigurno Europljani prepoznaju kao europski identitet jesu baština, demokracija, pravo, solidarnost i socijalni model. Ono što su definitivno nedostatci Europe jesu granice, pamćenje nad kojim nije provedena lustracija i pomirenje, problem starenja, neoliberalizam i činjenica da je “Europska unija gospodarski div, ali politički i vojni patuljak”, zaključio je Šimac.
Govoreći o Hrvatskoj, odnosno o hrvatskom identitetu i vrjednotama u kontekstu Europe i Europske unije, dr. Šimac je istaknuo hrvatsku okrenutost zapadnom kulturnom i civilizacijskom krugu od njenih najranijih početaka, preko Dubrovačke Republike, sve do danas, naglasivši osobito hrvatsku pripadnost zapadnom kršćanstvu i njezinu povezanost sa Svetom Stolicom. Podsjetio je da je Hrvatski sabor jedna od najstarijih političkih institucija te vrste u Europi, istaknuvši iskustvo suživota hrvatskog naroda s drugim europskim narodima, od dolaska Hrvata na ove prostore u 7. st, preko iskustva europskog “predziđa kršćanstva”, pa do svih unija u koje je pristupao ili bio uvučen, te valova iseljavanja u zemlje zapadnoga svijeta. Ono što je Hrvatsku konstantno kroz povijest otrežnjavalo i vraćalo u neugodnu stvarnost jest osjećaj nepripadnosti, kompleksi koje smo si sami nametali, totalitarizmi u koje smo bili uvučeni, osjećaj napuštenosti u najtežim trenutcima i sl.
Završni dio izlaganja dr. Šimac je posvetio je odnosima Hrvatske i Europske unije otkako je Hrvatska jedna od 27. Na temelju “Europske studije vrjednota” te istraživanja Eurobarometra iz 2016. zorno je prikazao kako su vrjednote građana EU i građana Hrvatske ujednačene te da se iz tih istraživanja može zaključiti kako se građani Hrvatske osjećaju građanima Europske unije ili, još točnije, oduvijek dijele zajedničke vrijednosti. Zaključujući predavanje dr. Šimac je izrazio uvjerenje da usprkos izlasku Velike Britanije iz EU i nepovoljnim političkim situacijama u nekim državama Europe, dr. Šimac smatra da EU ima budućnost, i Hrvatska u njoj, a mlade naraštaje je pozvao da se angažiranije i zauzetije uključe u javni život svojih zemalja.
Potom je uslijedila rasprava kojom je moderirao prof. Paulića, a tribina je završena zajedničkom molitvom i Biskupovim blagoslovom.