Chicago, (IKA) – U Hrvatskom kulturnom centru u Chicagu 5. ožujka svečano je obilježena 90. obljetnica organiziranog djelovanja hrvatskih franjevaca u Americi i Kanadi, gdje su župljani svih triju crkava u Chicagu (Sv. Jeronima, Presvetog srca Isusova i Blaženog Alojzija Stepinca) sa svojim dušobrižnicima sudjelovali u kulturnom programu, izvijestio je laudato.hr. Okupljenima se obratio generalni konzul Bosne i Hercegovine Berislav Vujeva, a generalna konzulica RH Sanja Laković, uz pozdrav okupljenima, pročitala je pismo hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Skladbu “Gospi Sinjskoj” i “Pjesmu o ljubavi” pjevala je djevojčica Iva Galić uz pratnju Marija Romanovića, nakon čega je prikazan isječak iz filma Jakova Sedlara o povijesti franjevačke Kustodije.
Na kraju se prisutnima obratio kustos fra Jozo Grbeš, zahvalivši svima riječima: „I danas, uime svih nas, uime sve braće raširene po ovom kontinentu – a mnogi od njih su sami, no ispunjava ih rad u zajednicama – htio bih reći hvala. Hvala što ste naši suputnici, što vaše povjerenje i ljubav prema našoj braći bijahu uvijek veliki. Hvala što ste dio naše zajednice, što niste odustali, što odgajate mladost na istim načelima. Hvala što nam pomažete i zajedno s nama putujete. Hvala za sve ono što ste učinili, a što mi ne možemo čak ni sjećanjem zapisati. Zato nastavimo putovati. Naša su imena manje bitna, ali naš habit nosi isto ime.”
Franjevci, naime, danas djeluju u sedam župa u Americi: Milwaukee (1917.) i West Allis kod Milwaukeeja (1928.), New York (1913.), St. Louis (1904.) te u tri župe u Chicagu; Sv. Jeronim (1912.), Presveto srce Isusovo (1903.) i Blaženi Alojzije Stepinac. U Kanadi također djeluju u sedam župa: Kitchener (1975.), London (1968.), Montreal (1963.), Norval kraj Toronta (1988.), Sault Ste Marie (1960.) te Windsor (1950.). Prvi hrvatski franjevac među Hrvatima u Americi bio je fra Gaudencije Gorše. Na američko tlo stupio je davne 1900. godine te preuzeo hrvatsku župu u Steeltonu, Pennsylvanija. Nakon različitih dušobrižničkih suradnji sa slovenskim svećenicima, godine 1931. brigu o hrvatskom Komesarijatu preuzima Hercegovačka franjevačka provincija u Mostaru. Godine 1942. franjevci pokreću Hrvatski katolički glasnik, mjesečnik za vjersko i kulturno uzdizanje, čija je važnost bila još veća u razdoblju kada gotovo nije bilo moguće iz domovine dobiti novine ili časopise. Dvije godine poslije preuzimaju tiskanje Hrvatskog kalendara od Ivana Krešića, a 1945. i Danicu. Upravo te novine postale su jedine katoličke slobodne tiskovine među Hrvatima, kako u domovini, tako i u svijetu. Za fra Davida Zrne, 1943., kupljen je samostan u Hyde Parku u Chicagu, u koji je useljeno sljedeće godine. Taj samostan postao je utočište svim nesretnim fratrima–izbjeglicama. Sljedeći važni projekt bio je kupnja tiskare također smještene na jugu Chicaga, u kojoj su tiskana glasila Danica, Hrvatski katolički glasnik, Hrvatski kalendar, ali i druge brojne publikacije, letci i vrijedne knjige iz hrvatske povijesti, kao i književna i pjesnička djela naših iseljeničkih intelektualaca. U samostanu u Chicagu formiran je Hrvatski etnički institut, čiji je cilj bio prikupiti što veći broj dokumenata, no najvažniji je arhiv koji čuva podatke o hrvatskim župama u Americi i Kanadi. Očuvanju hrvatskog jezika i kulture pridonosi i osnivanje hrvatskih izvandomovinskih škola u Americi i Kanadi 1974. godine, što je uz duhovno vodstvo, do današnjega dana, najveća vrijednost franjevačke Kustodije u SAD-u.