Zagreb, (IKA) – Svečana proslava 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske održana je pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović u subotu 11. veljače u dvorani „Blagoje Bersa” Muzičke akademije u Zagrebu. Svečanosti su nazočili i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović, kao i rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak mons. prof. dr. Franjo Topić te više ministara i predstavnika javnoga i kulturnoga života zemlje i grada Zagreba.
Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović podsjetio je kako su godine 1838. više hrvatskih gradova saživjele prve narodne čitaonice koje su postale okupljalište domoljubnih intelektualaca. U njima, a osobito onoj zagrebačkoj, postupno se oblikovala snažna težnja i nastojanje da se posvuda u Hrvatskoj osnuju kulturne ustanove a prije svega da se u hrvatskom javnom životu, u hrvatskoj knjizi i na hrvatskim kazališnim daskama strani jezici, poglavito njemački, zamjene vlastitim materinjim jezikom. To nastojanje je za nekoliko godina urodilo osobitim plodom, te je 10. veljače 1842. u okviru čitaonice u Zagrebu utemeljena Matica ilirska.
Jamačno ne pretjerujem ako kažem da nema u hrvatskoj povijesti ustanove koja se s Maticom može mjeriti po snazi pouzdanja u misiju kulture i da nitko nije u hrvatskome narodu tako usrdno i uspješno kao Matica poticao i odgajao sklonost, strast i ljubav prema knjizi. Matica je oko sebe širila shvaćanje da kultura zahtijeva objedinjavanje znanstvenih i umjetničkih djelatnosti, ona je vodila stalni dijalog sa svijetom crpeći iz riznice europskih duhovnih bogatstava, ali nastojala u tome začeti i odnjegovati „pupoljke” vlastite originalnosti. Matica je dakle utemeljena kao kulturna ustanova, te je za cijele svoje povijesti bila u prvom redu kulturna ustanova. Ali ne zaboravimo, da je ona od svojih 175 godina gotovo 150 djelovala kao najvažnija kulturna ustanova naroda bez potpune državnosti i da je s toga morala preuzimati i zadaće koje u redovnim prilikama kulturnim ustanovama ne pripadaju.
Govoreći o Matici danas, akademik Damjanović naglasio je da svaki pozorni promatrač vidi da Matica i ne samo Matica imaju itekako velikog posla oko toga da ljude u Hrvatskoj uvjerava u to da je raznolikost naše veliko i pravo bogatstvo i da na njega ne treba gledati kao na opasnost, već da tu raznolikost treba što više upoznavati i sve više je voljeti. Nadalje, uloga Matice je važna i na području obrazovanja, jer i četvrt stoljeća nakon uspostave države tražimo putove i načine da ga moderniziramo i učinimo doista suvremenim. I danas je Matica svjesna naše zajedničke obveze da mladim naraštajima što ranije pružimo mogućnost oblikovati vlastiti život i život zajednice u skladu s duhom i zahtjevima današnjeg vremena koji mi stariji često ne možemo i ne znamo do kraja primjereno osjetiti i shvatiti. Razumije se da raditi u svojoj državi nije isto kao i u državi u kojoj ste drugi ili treći narod potiskivan i potisnut, u vlastitoj državi Matica treba i hoće biti dobrohotni potporanj hrvatskoj vlasti, njezin saveznik i pomagač u izgrađivanju demokratskog društva i predstavljanju hrvatskih vrijednosti u svijetu. Matica treba izgrađivati hrvatski identitet sa sviješću i spoznajom da je on otvoren i dinamičan sklop koji ima svoje stalno, ali i povijesno promjenjive elemente, rekao je, te dodao da „procjenjujući vrijednost onoga što Matica radi danas i promišljajući o onome to bi trebala raditi sutra moramo imati na umu da i samoj Matici treba potpora. Bilo bi posve neprihvatljivo pristati na to da se staru i časnu ustanovu samo još iz pristojnosti naziva nacionalnom, da joj se povremeno dodijeli pokoji kompliment za ulogu u našoj povijesti a da ju se u isto vrijeme slabi i onesposobljava za zadaće koje treba i može obavljati na korist domovine. Nudimo programe i ostvarujemo djela koja se lako mogu vidjeti, pobrojati. Uvjeren sam da s mnogima od vas dijelim osjećaj zahvalnosti prema slavnim i manje poznatim, prema preminulim i živim matičarima, prema onima koji su za matičine ciljeve robijali, na ovome mjestu izražavam najdublje poštovanje prema djelima koja su stvorili i nesebičnoj ljubavi koja ih je u tome vodila, rekao je akademik Damjanović.
Predsjednik Matice slovačke Marian Tkač je čestitajući visoki jubilej podsjetio na duge slovačko-hrvatske odnose, te je rekao „ponosni smo na Slovake koji su zapisani u Slovačkoj i u Hrvatskoj povijesti, a oni su glasoviti katolički dostojanstvenici zagrebački biskup Aleksandar Alagović, prvi zagrebački nadbiskup i kardinal Juraj Haulik i zagrebački kanonik i bansko-bistrički biskup Stjepan Mojzes. Svu trojicu oblikovao je bogati vjerski, kulturni i nacionalni život u Trnavi koja je u ono vrijeme bila glavno vjersko središte Ugarske”. Također je podsjetio, kako je nadbiskup Haulik prije bio 175 godina jedan od vrlo darežljivih članova osnivača Matice hrvatske, Stjepan Mojzes bio je prije 175 godina zastupnik u Ugarskom saboru, te prvi predsjednik Matice slovačke prije 154 godine.
Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač je čestitajući matičarima, te naglasio kako DHK doživljava Maticu kao svoju sestrinsku, pa i pokroviteljsku instituciju, jer je na Matičinu inicijativu i pod njihovim krovom 22. travnja 1900. utemeljeno društvo hrvatskih književnika. „Želimo da s osloncem na vlastitu dosadašnju tradiciju i s osluškivanjem novih potreba i izazova i dalje djelujete na dobrobit hrvatskoga naroda i opću korist svih građana naše zemlje”.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić podsjetio je, da su od 24 predsjednika Matice, 15 bili članova Akademije, a dva su bili predsjednici i Matice i Akademije.
Matica hrvatska jedna je od temeljnih institucija hrvatskoga naroda. Ona ne samo da je gradila i čuvala hrvatski identitet, nego na neki način simbolizira i povijest borbe hrvatskog naroda za svoju slobodu, rekao je Kusić, a odgovarajući na pitanje „je li Matica danas potrebna” odgovorio je: „Ona je danas potrebnija nego ikada. Mi se nalazimo u vremenu globalizacije, relativizacije svih vrednota, destrukcije autoriteta, i Matica treba nastaviti svoj rad. Njezina najveća vrijednost su ogranci, od kojih mnogi djeluju u malim mjestima gdje postoji malo ili nikakvo intelektualno žarište”. Na kraju je istaknuo, kako su simboli nacije Zrinski i Stepinac, a njima se kao institucija pridružuje i Matica.
Izaslanik predsjednice RH Mate Granić je prenoseći čestitke, naglasio kako je Matica hrvatska nastala u vrijeme političkog i kulturnog oblikovanja moderne hrvatske nacije, te je „stvorena da bi okupljana, čuvala i plodila hrvatsku kulturu u najširem smislu riječi uvijek stvarajući nove kulturne vrijednosti. No, povijesne (ne)prilike često su od Matice tražila izvanredna djela, poglavito kada je trebalo dići glas u obranu hrvatskih narodnih prava. Kada je trebalo biti glas ugrožene hrvatske slobode glas potisnutog hrvatskog identiteta”. U tom je vidu Granić podsjetio na 50 obljetnicu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.
Posljednji govornik bio je predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković.
„Njegovanje kulturne baštine hrvatskoga naroda, i djelovanjem kojim se razvijala i jačala njegova nacionalna svijest, odrazila se i na političku svijest, zbog čega je Matica hrvatska dijelila sudbinu hrvatskoga naroda u dobrim, ali i u teškim razdobljima. Utjecaj djelovanja Matice hrvatske na hrvatski narod je nemjerljiv, jer je svojim radom podržavala svijest i nadu o društvenoj, kulturnoj i političkoj slobodi u samostalnoj Hrvatskoj. Ne radeći obrazovne i klasne razlike, ne postavljajući upravne i političke granice imala je važnu prosvjetiteljsku ulogu u različitim područjima života”, rekao je Plenković.
Također je naglasio kako je „cilj rada Matice hrvatske trajan, on ne pripada samo prošlosti, ona ima zadaću brinuti o hrvatskom identitetu, na uključiv i sveobuhvatan način. Njezina je djelatnost komplementarna aktivnostima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, kao i brojnih drugih kulturnih i znanstvenih institucija. Matica hrvatska ima zadaću okupiti napredne, intelektualne, naravno i kritičke misli koje su sigurno jedino jamstvo napretka svakog društva, pa tako i našega, hrvatskoga društva”.
U glazbenom dijelu sudjelovala je Klapa Sv. Juraj HRM i Zagrebački solisti. Odlomke iz govora Matičinih predsjednika čitali su Ana Vilenica i Robert Kurbaša, a program je vodila Mirna Medaković.